Politika

Bilbordi Vlade Đajića i Draška Stanivukovića primjeri zloupotrebe institucija i političke promocije

Autor Nikolina Damjanić

Tehničke izmjene izbornog zakona koje su ove godine nakon nametanja stupile na snagu ne smanjuju zloupotrebu javnih sredstava i institucija u političke svrhe, a u proteklom periodu zabilježeno je drastično povećanje potrošnje sredstava iz budžeta.

Izvor: Mondo - Slaven Petković

Jednokratne novčane pomoći, javni skupovi i bilobordi sa logom zvaničnih institucija na kojima su kandidati za izbore, samo su neki od vidova manipulacije i kršenja izbornih pravila i zakona.

Transparency International (TI BiH), organizacija koja pažljivo prati ovaj sektor, još uvijek nije objavio zvaničan izvještaj za septembar (jer aktuelna izborna kampanja još traje), ali primjeri su brojni i veoma vidljivi iz ranijeg perioda.

Bilbord sa logom Grada Banjaluka kod Prijedorske petlje koji promoviše besplatnu legalizaciju objekata, a na kojem se nalazi lik gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, koji je nosilac liste PDP za Narodnu skupštinu, okarakterisan je kao zloupotreba institucije radi promovisanja kanidata, kaže za Mondo Srđan Traljić, rukovodilac Odjela za analize i javne politike u TI BiH.

Bilbord Stanivukovićevog političkog takmaca Vlade Đajića, direktora UKC RS i takođe nosioca liste SNSD za NSRS na kojima se najavljivao dokumentarni film "Od vizije do pobjede" okarakterisan je kao primjer manipulacije u svrhu promovisanja kandidata i preuranjene izborne kampanje.

Isto važi i za bilbord Radomira Pavlovića, direktora Nacionalnog parka "Drina", takođe kandidata za poslanika u NSRS.

"Slučaju Đajić i Pavlović prijavili smo kao slučaj preuranjene kampanje. Nismo još dobili odluku CIK-a. Ranije, u slučaju bivšeg gradonačelnika Bijeljine i načelnika opštine Banovići imali su praksu da to smatraju preuranjenom kampanjom. Tadašnji gradonačelnik Bijeljine je svoj lik istakao na bilborde koje je platio grad. To smo tada prijavili i CIK je kaznio. Za ove izbore CIK je nešto blaži nego 2020. godine", navodi Traljić za Mondo.

Na povećano trošenje javnih sredstava pred sam početak kampanje primjetno je uticalo dijeljenje jednokratnih pomoći od strane vlada Federacije i Republike Srpske, kao i „tradicionalni“ predizborni infrastrukturni radovi - asfaltiranje, otvaranje i gradnja prilaznih puteva, mostova, gradnje nastavka autoputa i slično.

Milorad Dodik u Studentskom centru "Nikola Tesla" gdje su u toku radovi na uređenju novog paviljona
Izvor: Mondo - Slaven Petković

Jednokratnu pomoć u RS uvijek je prvi najavljivao Milorad Dodik, koji je član Predsjedništva BiH, ali i kandidat za predsjednika RS na narednim izborima. On, ali i drugi političari/kandidati ne propuštaju priliku da na otvaranju javnih radova, plaćenih iz budžetskih sredstava, prisvoje zasluge ili „izbace“ pozamašan asortiman predizborih obećanja.

Prema podacima TI BiH za radove koji su započeti prije izbora potrošeno je 800 miliona KM, a 200 miliona za radove koji su završeni i otvoreni za izbore, ne računajući podatke iz kampanje u septembru.

TI BiH je evidentirao više od 200 miliona maraka koje su podijeljene kroz jednokratna novčana davanja.

"Radi se o indirektnoj kupovini glasova, ne radi se o sistemskim i trajnim rješenjima pitanja nekih socijalnih kategorija. Ovo je najevidentniji primjer zloupotrebe. Od tih 200 miliona najznačajnije je ovo što su entitetske vlade dale po 50 miliona dijeleći po 100 KM širokim kategorijama stanovništva i još po 13 miliona u RS za drugu tranšu. Zeničko-dobojski kanton izdvojio je 11 milona KM dajući po 1000 KM porodoljama, Tuzlanski kanton 3,5 miliona za penzionere", nabraja Traljić.

Po odredbama Izbornog zakona koji je nametnuo Kristijan Šmitpostoji jedna po kojoj je to zabranjeno raditi. U TI BiH ipak kažu da je CIK odbacio prijave jer se odnosi na zvanični početak izborne kampanje.

Ono što Traljić još primjećuje kao zloupotrebu u izborne svrhe jesu besplatni zdravstveni pregedi koje pojedine stranke organizuju u svojim prostorijama (objavljivali smo primjere Ujedinjene Srpske i SNSD-a), kao i besplatni lijekovi.

Mnogi kandidati su se pojavljivali na javnim događajima i dali im stranačko obilježje, dijelili letke itd. U Zenici je gardonačelnik na predstavljanju autobuske linije držao izborni govor i predstavljao kanidate.

Traljić kaže da tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje je 27. jula nametnuo Kristijan Šmit, iako prvi put prepoznat kao pojam - nije riješen problem zloupotrebe javnih sredstava i resursa, jer se on odnosi samo na kampanju.

"Neće riješiti problem jer je usko postavljen. Mnoge stvari kao što su to radovi, besplatni pregledi, predizborna davanja - ništa od toga se neće moći kazniti. Javna potrošnja bi se trebala ograničiti ako hoćemo da imamo fer izbore", zaključio je on.

Kao primjer rješavanja ovog problema izdvaja Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, koje su ograničile javnu potrošnju pred izbore.

(MONDO)