Više od 1000 biračkih odbora nije ispunilo propisane obaveze, kažu Centralnoj biračkoj komisiji BiH.
U CIK BiH kažu da su se za opšte izbore u Bosni i Hercegovini održane u nedjelju, 2. oktobra 2022. godine birački odbori pokazali kao najslabija karika u lancu upravljanja izbornim procesom u Bosni i Hercegovini.
"Zbog neispunjavanja propisanih obaveza članova biračkih odbora javnost u Bosni i Hercegovini još nema uvid u rezultate izbora sa redovnih biračkih mjesta. Naime, odgovornosti organa za sprovođenje izbora su jasno precizirane. Za zakonito glasanje i brojanje rezultata na redovnom biračkom mjestu je odgovoran birački odbor, a ako on to ne izvrši odgovornost za pravilno utvrđivanje rezultata je na opštinskoj/gradskoj izbornoj komisiji", stoji u saopštenju CIK BiH.
Centralna izborna komisija BiH odbacila je svaku kritiku koja dolazi u vezi sa “sporom” objavom izbornih rezultata, a naglašavaju - pogotovo od političkih stranaka "čiji su predstavnici bili članovi biračkih odbora".
"Trenutno pojedine izborne komisije osnovnih izbornih jedinica u BiH, po naredbi Centralne izborne komisije BiH, otvaraju vreće i pravilno utvrđuju rezultate sa redovnih biračkih mjesta na kojima birački odbor nije zakonito završio posao (pogrešno pakovanje izbornog materijala, pogrešno popunjavanje obrazaca u kojima npr. kandidat ima više glasova od njegove političke stranke i druge matematičke nelogičnosti). U zadnja dva dana Centralna izborna komisija BiH je izdala naredbe o otvaranju vreća sa glasačkim materijalom na oko 1000 biračkih mjesta u više od 60 opština/gradova za različite nivoe vlasti za koje su provedeni izbori. Rok za izvršenje naredbi je večeras do ponoći", napomenuto je u CIK-u.
Kaža da, dok se ovaj posao ne završi, Centralna izborna komisija BiH nije u mogućnosti objaviti podatke o rezultatima sa svih redovnih biračkih mjesta.
"U isto vrijeme u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu odvija se proces koji je u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH, sumiranje rezultata sa glasanja u odsustvu, putem mobilnog tima, nepotvrđenim listićima kao i birača koji su glasali u inostranstvu. Objava svih utvrđenih izbornih rezultata će uslijediti tek kad se objedine rezultati iz Glavnog centra za brojanje i svih rezultata sa redovnih biračkih mjesta", objašnjeno je.
Nakon toga slijedi podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje u roku od tri dana u skladu sa članom 5.30. stav (1) Izbornog zakona BiH. Tako da je prije utvrđivanja izbornih rezultata preuranjeno podnositi zahtjeve za ponovno brojanje glasačkih listića kao i prigovore na izborne rezultate.
"U fazi razmatranja prigovora i zahtjeva za ponovno brojanje Centralna izborna komisija BiH će svaki prigovor koji primi pa i od neovlaštene osobe, smatrati inicijativom za djelovanje po službenoj dužnosti. Prilikom utvrđivanja nepravilnosti uzimaće se u obzir sve primjedbe iz zapisnika o radu biračkih odbora, izvještaji posmatrača o nepravilnostima, raniji prigovori o sumnjama u lažno predstavljanje u biračkim odborima, očigledne prepravke i nelogičnosti na obrascima sa rezultatima, kao i druge informacije o nepravilnostima dostavljene od supervizora i sigurnosnih agencija", navedeno je u saopštenju.
Smatraju da se "još jednom pokazala opravdanom inicijativa Centralne izborne komisije BiH za izmjene Izbornog zakona BiH u vezi sa sastavom i načinom popune biračkih odbora", jer su odbri očigledno krajnje ispolitizovani i svojim nezakonitim postupanjima i neizvršavanjem zadataka nanose nemjerljivu štetu izbornom procesu u BiH.