Jedanaest poslanika stranaka tzv. Četvorke iz Predstavničkog doma BiH uputilo je zahtjev Ustavnom sudu u vezi sa spornim Zakonom o imovini Republike Srpske.
Prethodno je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, podnio Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje vlasti.
Komšić je zatražio privremenu mjeru kako ne bi nastala šteta zbog primjen Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
"Bez obzira na to što se zahtjevi za privremenom mjeru razmatraju na plenarnim sjednicima Ustavnog suda BiH koje se sazivaju tek nekoliko puta godišnje, vjerujemo da će Ustavni sud BiH prepoznati važnost i hitnost ovog predmeta", naveo je Komšić.
Četvortku čine SDP, NiP, Naša stranka i Bosanskohercegovačka incijativa Kasumović Suad.
Kristijan Šmit, kojeg kao visokog predstavnika ne priznaju u Republici Srpskoj jer smatraju da za njegovo imenovanje nije sprovedna potrebna procedura u Savjetu bezbjednosti UN (protivljenje Kine i Rusije),. nakon sastanka Savjeta za implementaciju mira (PIC) suspendovao je Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske, koji je trebao stupiti na snagu u ponoć.
OHR je objavio šta piše u Šmitovoj današnjoj odluci koju možete u cjelosti pročitati OVDJE.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, i da to nije samo stav Republike Srpske, već i dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, koji je trebalo da potvrdi njegovo imenovanje.
"Republika Srpska je usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koji ostaje na snazi. Odluke i legalno biranih visokih predstavnika se ne objavljuju u Službenom glasniku Republike Srpske. Ne može se svaki putnik namjernik miješati u unutrašnja pitanja BiH i Republike Srpske", istakao je Dodik reagujući na odluku Kristijana Šmita
Prema Zakonu o nepokretnoj imovini koji je usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske, sva nepokretna imovina koju koriste vlasti Republike Srpske, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i sve druge službe pripadaju Srpskoj.
Zakon je usvojen krajem decembra godine u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Prethodno je Ustavni sud BiH u septembru prošle godine, odlučujući o zahtjevu šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, utvrdio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske.