Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je najveća kamatna stopa sa kojom se zadužila Srpska do sada šest odsto i da su sve priče o prezaduženosti orkestrirane laži kojima se pokušava "satanizovati" Republika Srpska.
Takođe, smatra da se tako pokušavaju razvlastiti i umanjiti njene nadležnosti, pa čak i ekonomski ugušiti.
Višković je pojasnio da ukupni dug na dan 31. juli iznosi 39,5 odsto bruto domaćeg prizvoda, a gornja granica je 60 odsto BDP, dok javni dug iznosi 33,2 odsto BDP, a gornja granica, kako je rekao, je 55 odsto, a u prošloj godini BDP je iznosio 14,5 milijardi KM.
"Stalno nas optužuju da smo zadužili i unučiće, što nije tačno. Gdje je ovdje prezaduženost? Ovo je najmanji stepen zaduženosti otkad postoji Republika Srpska. Ne mogu trošiti vrijeme da raznim `analitičarima` objašnjavam svaki dan da to što oni govore nije tačno", rekao je Višković za "Euroblic".
Predsjednik Vlade Srpske je rekao da su protesti pravo sindikata, a da mu razlozi koji se navode za najavljene proteste nisu do kraja jasni, jer je sporazum koji je zaključen 1. juna prošle godine između Vlade Srpske i pet granskih sindikata do kraja ispoštovan.
Višković je podsjetio da taj sporazum ima ukupno osam tačaka, dok je ono što definiše povećanje plata obuhvaćeno sa prve tri, koje su u potpunosti realizovane.
"U tački jedan je rečeno da `strane pozdravljaju povećanje plata u iznosu od 10 odsto koje je bilo u maju 2022. godine`. U drugoj tački je rečeno da su `ugovorne strane saglasne da se zaposlenim u javnom sektoru Srpske, kojima je plata utvrđena zakonima o platama, poveća za 100 KM, počev od avgusta 2022. godine`. To je i urađeno", naveo je Višković.
On je ukazao da tačka tri ovog sporazuma kaže da "zaposleni koji imaju najniži koeficijent za obračun plate iz zakona o platama, a kojima je neto plata ispod prosječne neto plate zaposlenih u Srpskoj isplaćenoj u 2022. godini, od početka 2023. godine dobiće povećanje za pet odsto".
"I to je urađeno", dodao je Višković.
On je naveo da je u tački četiri, zbog koje sada sindikati najavljuju proteste, rečeno je da će Vlada Srpske "u drugom kvartalu 2023. godine izvršiti analizu budžeta, analizu plata zaposlenih u javnom sektoru i analizu rasta cijena, i u skladu sa rezultatima te analize, u dogovoru sa sindikatima, izvršiti usklađivanje rasta plata zaposlenih u javnom sektoru sa rastom prihoda u budžetu, rastom inflacije i rastom cijena".
Predsjednik Vlade Republike Srpske je istakao da je urađen izvještaj radne grupe, koji je potpisalo 15 osoba, a u kojem se konstatuje da su tačke jedan, dva i tri sporazuma realizovane u cjelosti.
Višković je rekao da članovi radne grupe iz kabineta Vlade, Ministarstva finansija i članovi Radne grupe koji dolaze iz resornih ministarstava potpisnika sporazuma (MUP, lokalna uprava, obrazovanja) nakon prezentovane analize budžeta, odnosno analiza prihoda i finansiranja, konstatuju da pokazatelji upućuju da u ovom trenutku ne postoje uslovi za povećanje plata zaposlenih u javnom sektoru.
Prema njegovim riječima, članovi radne grupe konstatuju i da u ovom trenutku nije potrebno ni raditi analizu rasta plata zaposlenih u javnom sektoru i analizu rasta cijena, na osnovu kojih bi predložili koliko bi trebalo biti povećanje plata.
"Stoga predlažu da se radna grupa sastane ponovo u četvrtom kvartalu 2023. godine, kada budemo imali puno jasniju sliku u vezi sa ostvarenja budžetem za prva tri kvartala 2023. godine", poručio je Višković.
On je naglasio da je sporazum ispoštovan, a "to što je neko mislio da ima uslova za povećanje plata - nešto je drugo", kao i da razumije sve zahtjeve, ali realne mogućnosti ne mogu da ih prate.
Govoreći o boračkom dodatku, Višković je istakao da se u septembru predaju zahtjevi, a isplata će ići za oktobar, novembar i decembar za sve borce bez obzira na godine starosti i materijalni status.
On je naveo da je dogovoreno sa Boračkom organizacijom Srpske da će se do kraja godine za svaki mjesec učešća u ratu isplaćivati 2,20 KM.
"Moram odmah da kažem da će biti jedan broj boraca koji imaju mjesec, dva ili tri učešća u ratu, a to su borci 7. kategorije. Oni će dobijati tri KM, šest KM ili devet KM. Dakle, onaj ko je imao 50 mjeseci učešća u ratu dobiće 150 KM, a onaj ko je imao tri mjeseca dobiće devet KM, bez obzira kakav je njihov materijalni status", pojasnio je Višković.
Višković je rekao da je od ljudi iz Boračke organizacije tražio da se uvede cenzus, jer i Srbija to ima, a i FBiH, ali nije naišao na razumijevanje.
"Moja je želja bila da taj cenzus bude prosječna plata u Srpskoj, dakle negdje 1.200 ili 1.300 KM. Želio sam da oni koji imaju plate veće od tog iznosa ne primaju taj mjesečni borački dodatak i da u tom slučaju ovi koji su ispod tog cenzusa prime puno više sredstava", rekao je Višković.
On smatra da bi to bila korektnija raspodjela, ali da nije naišao na razumijevanje.
(Euroblic)