Kristijan Šmit pozvao je nadležne političke lidere u BiH da donesu odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje se odnose na integritet izbora, a ako se to ne desi on je najavio da će izmjene "nametnuti".
"Apelovaću na sve političke stranke da se učvrsti integritet izbornog procesa. Ja bih volio da domaći organi nađu rješenja, ali to mora da se desi sada, ne u narednom mjesecu, godini. U naredne dvije tri sedmice bi svi željeli da vidimo rezultat. Ukoliko do njega ne dođe, onda ne možemo zavisiti od nekih obećanja 'sljedeće sedmice (će biti), sljedeće sedmice (će biti)'. Ne! Ove sedmice mora i ako se ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost i ovlaštenje da to donese", kategoričan je bio Šmit.
Naglasio je da ono što traži od parlamenta nije ni na koji način povezano sa drugim pitanjima Izbornog zakona BiH, kao što je biranje Predsjedništva BiH.
"Ovdje govorim o integritetu i ja znam da ima i dosta drugih pitanja. Da spomenem izbor članova Predsjedništva BiH. Danas ne govorim o tome, jer ne želim da povezujem te stvari, sada se radi o integritetu izbora, pravna osnova za nove tehnologije mora da se pripremi", rekao je Šmit.
Tehničke izmjene izbornog zakona je postavio kao jedan od dva ključna prioriteta BiH:
"Stoga moram jasno naznačiti da postoje dva ključna interesa i dvije ključne potrebe - prva: suverenost treba poštovati i drugo: Izborni zakon mora da bude precizan, korektan i transparentan".
Osim o izbornoj reformi i potrebi tehničkih izmjena u tom procesu, govorio je i o novoj vlasti u BiH, koje je pohvalio.
"2023. se bliži kraju i mislim da je BiH imala jednu izvanrednu godinu. Prvo želim zahvaliti svima koji su radili na tome da BiH ima evropsku budućnost i da priđe bližu Evropi, posebno organima vlasti jer su ubrzali proces donošenja zakona. Posljednja vlada je imala neki procenat dva zakona po godini, a ova nova je usvojila 10. Moram reći da se radi o postignuću koje se mora poštovati", kazao je.
Republika Srpska smatra da Šmit nema legitmitet kao visoki predstavnik jer prilikom imenovanja nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Šmita su službeno za visokog predstavnika imenovali ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (Peace Implementation Council – PIC) u maju 2021. godine nakon što ga je za to mjesto kandidovala Njemačka. Sa odlukom se tada nije služila Rusija kao članica PIC-a.
Mišljenja se ukrštaju oko toga da li imenovanje visokog predstavnika treba ili ne treba da potvrdi Savjet bezbjednostu UN. Rusija i Kina smatraju da je to potrebno i da je to bila praksa posljednjih 25 godina s čim se ne slažu uticajne zapadne zemlje.
(Mondo/Klix)