Zakon NSRS se ne poštuje

Pravna anarhija: Sud u Banjaluci postupio po odluci "krnjeg" Ustavnog suda BiH uprkos važećem zakonu NSRS

Autor Željko Svitlica

Okružni sud Banjaluka oslobodio je Muharema Štulanovića optužbi za krivično djelo povreda ugleda RS i njenih naroda koje mu se stavljalo na teret, nakon što je Ustavni sud BiH odlučio da je član Krivičnog zakonika RS nije u skladu sa Ustavom BiH.

Izvor: MONDO/Vedran Ševčuk

Štulanović se teretio za povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda iz člana 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Međutim, 18. januara ove godine održana je plenarna sjednica Ustavnog suda BiH, koji je utvrdio da član 280a. Krivičnog zakonika RS nije u skladu s Ustavom BiH, niti Evropskom konvencijom, zbog čega je ovu odredbu ukinuo.

"Nakon potvrđivanja optužnice donesena je odluka Ustavnog suda BiH i ovo djelo je 7. februara dekriminisano. Budući da su odluke Ustavnog suda BiH obavezne i konačne sud je zaključio da je ovo djelo dekriminisano", kazao je danas sudija Okružnog suda Banja Luka Siniša Marković.

Na ovaj način Okružni sud je postupio poštujući odluku Ustavnog suda BiH iako je u Republici Srpskoj na snazi Zakon o neprimjenjivanju odluka tog suda na teritoriji republike.

Poslanici NSRS su 26. juna prošle godine usvojili Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske. Zakon predviđa da se odluke ovog suda neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH, što se do danas nije dogodilo.

Ustavni sud BiH bez sudija iz RS

Od januara ove godine u Ustavnom sudu BiH ostalo je šest od devet sudija - tri iz FBiH i troje stranih sudija iz Albanije, Njemačke i Švajcarske.  Ustavni sud BiH je na vanrednoj sjednici 19. juna prošle godine promijenio pravila koja mu sada omogućavaju da radi bez sudija iz RS. Još 2022. godine mandat je istekao Miodragu Simoviću, a jedini preostali sudija Srbin Zlatko Knežević i zvanično je, na sopstveni zahtjev, početkom ove godine otišao u prijevremenu penziju.

Kristijan Šmit je 1. jula objavio da je "poništio" taj zakon (kao i zakon o nesprovođenju odluka visokog predstavnika u RS) tačnije da je donio odluku da "oni neće stupiti na snagu", a u krivični zakon BiH "ubacio" je odredbu da svako ko ne poštuje njegove odluke može krivično odgovarati.

Zbog potpisivanje ukaza kojim se zakoni proglašavaju protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i direktora Službenog glasnika RS, Miloša Lukića, vodi se proces pred Sudom BiH.

Blagojević: Kako to?

Profesor Ustavnog prava Milan Blagojević, bivši savjetnik srpskog člana Predsjeništva BiH, Željke Cvijanović, po sopstvenom svjedočenju bio je prisutan na konsultacijama u Palati predsjednika RS povodom Prijedloga zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, krajem juna prošle godine.

"Odmah mi je bilo jasno da se radi o zakonu koji će, ako bude usvojen, biti suprotan Ustavu BiH jasno da Ustav BiH ne dozvoljava donošenje takvog zakona. Stoga sam se, pošto su svi ostali prisutni samo ćutali, javio za riječ i rekao da nije politički cjelishodno donositi ovakav zakon koji se ne može primijeniti u praksi, a osim toga on je, rekoh, suprotan Ustavu BiH i neće izdržati ustavnosudsku kontrolu", napisao je Blagojević kasnije.

Komentarišući današnju odluku Okružnog suda u Banjaluci, Blagojević se u kratkoj izjavi za Mondo zapitao "kako to da sudovi Republike Srpske sada primjenjuju odluke 'krnjeg' (kako vole da ga nazivaju) Ustavnog suda BiH?"

Grmuša: Pravna anarhija

Pravnik Milko Grmuša (odbornik PDP-a u Banjaluci) kaže da je prošle godine kada je zakon usvojen rekao da je to "hrabro, ali da Republika Srpska na taj način prvi put izlazi iz okvira Dejtonskog sporazuma jer smo do sada za odluke imali uporište u Dejtonu".

"Koliko god da da se ona tebi ne sviđa, Ustavni sud BiH je propisan Dejtonom. Rekao sam da treba imati političku hrabrost za to jer je to krivično djelo, a pod broj dva da će biti stvoren problem u pravnom poretku jer se ne zna kako će sudovi postupati. Sad se vidi da je nastala potpuna pravna anarhija. Ne možeš se snaći čije zakone i odluke da sprovodiš, a čije ne", kaže Grmuša za Mondo.

Smatra da je možda ovaj "anarhizam nekome bio cilj", a da se sada ne zna ko je veći gubitnik: Republika Srpska ili BiH.

(MONDO)