Predsjednik RS, Milorad Dodik pompezno najavljuje ideju o samostalnosti Republike Srpske od 2014. godine, a po prvi put je otišao "korak dalje" i uputio inicijativu u Vladu RS. Da li ovaj potez može da ima pravne posljedice?
Vlada RS je na jučerašnjoj sjednici imenovala radnu grupu čiji je zadatak da kreira prijedlog sporazuma o mirnom razdruživanju Republike Srpske sa Federacijom BiH kojeg će predložiti Narodnoj skupštini RS. Grupu čini osam članova: Miloš Bukejlović, ministar pravde i potpredsjednik Vlade RS, Siniša Karan ministar unutrašnjih poslova, Milimir Govedarica, pravobranilac RS, Lazar Stjepanović, pravni predstavnik RS, Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar u Kabinetu predsjednika RS, Dalibor Panić, generalni sekretar Vlade RS, Dragan Stanković, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove i Goran Maričić, direktor Poreske uprave.
Predsjednik Milorad Dodik najavio je da će do kraja juna Srpska Federaciji BiH ponuditi sporazum o mirnom razdruživanju, koji će sadržavati i analitički dio o ugrožavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Profesor Ustavnog prava Milan Blagojević za MONDO kaže da u Ustavu BiH ne postoji zabrana u kojoj entiteti Republika Srpska i Federacija BiH mogu zaključiti sporazum o razdruživanju, ali da je za takvo nešto potrebna saglasnost obje strane.
„Pošto nema takve zabrane u Ustavu BiH, neki od entiteta, bilo RS ili FBiH, mogu pokrenuti ovakve aktivnosti, kao što je to juče uradila Vlada Republike Srpske“, pojašnjava on.
Kao primjer mirnog razdruživanja navodi slučaj Čehoslovačke, koja je bila federacija Češke i Slovačke, te je sporazumom između te dvije federalne jedinice, prestala da postoji, a iz nje su nastale dvije nove države – Češka, na jednoj, i Slovačka na drugoj strani.
Ipak, profesor Blagojević smatra da, uprkos mogućem usvajanju prijedloga u mirnom razdruživanju u Narodnoj skupštini RS (u kojoj vladajuća koalicija ima većinu), on ne bi imao nikakve posljedice jer je potrebna saglasnost Federacije BiH koje, kaže, nikad neće biti.
„Za finalizaciju svega toga potrebna je saglasnost i druge strane u ovom slučaju Federacije BiH. A te saglasnosti nema, niti će je biti, ni u ovom trenutku, niti u nekom trenutku u budućnosti“, poručio je profesor Blagojević.
(MONDO)