Vlada Republike Srpske je juče na posebnoj sjednici utvrdila tri prijedloga zakona kojima bi trebalo da se omogući Investiciono-razvojnoj banci (IRB RS) da prima depozite i obavlja unutrašnji platni promet. Sve liči na iznuđen potez čija izvodivost je upitna.
Ovo je urađeno kako bi vlast u Srpskoj pokušala da zaobiđeblokade računa ukomercijalnim bankama u Republici Srpskoj, koje su uslijedile nakon prijetnji bankama od strane američke administracije.
Ministar finansija Zora Vidović potvrdila je juče da ovaj potez "može biti dobro rješenje za sankcionisane firme", ali da to nije jedini razlog zakonskih izmjena.
"Mi pokušavamo da imamo svoj unutrašnji platni promet kako bismo mogli raditi preko naše banke. Takva banka postoji u FBiH i iz te banke se ulažu sredstva u nešto što je za državu važno, a nije komercijalno baš opravdano", rekla je Vidovićeva za "Kapital" i naglasila da je glavni cilj upravo da RS dobije svoj unutrašnji platni promet.
Međutim, već na prvi pogled ova namjera "rekonstrukcije" IRB-a naići će na brojne prepreke biće je teško izvesti, slažu se stručnjaci
"Prvo, IRB ima račun u komercijalnoj banci, a ako posluje sa licima sa crne liste, moguće da će im banka zatvoriti račun i cilj neće biti postignut", kaže jedan stručnjak iz svijeta bankarstva za Mondo.
Naš sagovornik je upozorio da situacija može biti još rizičnija ako cijeli javni sektor svoje depozite položi u IRB.
"Postoji prijetnja da i direktoru IRB-a budu uvedene sankcije jer je sankcionisanim licima omogućio da posluju. Možda bi način bio da se napravi Zakon o opštem interesu i da sankcionisani imaju pravo da primaju platu. To je ljudsko pravо", zaključuje.
Pravni stručnjak iz korporativnog sektora koji je takođe pristao da anonimno komentariše poteze Vlade RS kaže da je evidentno u pitanju iznuđen potez "očajnika".
"Ako Amerikanci nastave u istom ritmu, ne treba biti puno pametan da se shvati da će takva banka brzo propasti, ili i sama dospjeti na crnu listu (što dođe na isto). Svi depoziti na računu te banke bi bili onda ugroženi, a posebno je rizično stanje sa stambenim kreditima za mlade bračne parove koje je IRB do sad izdavao. U slučaju kraha banke, svi ti krediti bi dospjeli na plaćanje i to bi izazvalo ogroman stres kod ljudi koji su ih uzeli. Naravno, država bi tad reagovala i odgodila plaćanje kredita, no svejedno je to veliki stres", navodi.
S obzirom da je za transformaciju Investiciono-razvojne banke RS u "klasičnu banku", između ostalog, potrebna dozvola Centralne banke BiH, ali i Agencije za bankarstvo RS, plan Vlade RS će prvo morati da prođe tu prepreku, a Zora Vidović je juče izjavila da se nada da će dozvole biti dobijene inače bi bila u pitanju "diskriminacija" prema IRB-u.
Agencija za bankarstvo Republike Srpske za sada se još nije oglasila o posljednim sankcijama OFAC-a, blokadi računa ni planu Vlade RS za IRB.
"Interesantno je što su se odlučili za ovo umjesto da prave novu, klasičnu banku. Vjerovatno misle da IRB ima veći kredibilitet od neke nove banke", zaključuje naš sagovornik.
Kakav je stav IRB-a?
Iz IRB-a je juče saopšteno da prijedlozi zakona, koje je na posebnoj sjednici utvrdila Vlada Republike Srpske, a koji se tiču mogućih izmjena u načinu poslovanja IRB-a, tek treba da prođu skupštinsku proceduru.
"Kada zakoni budu usvojeni u Narodnoj skupštini Republike Srpske, IRB će poslovanje prilagoditi važećoj legislativi", navode iz IRB-a.
U IRB-u kažu da ostaju "najvažniji stub finansijske podrške razvoju i investicijama, u partnerstvu sa privatnim sektorom i međunarodnim finansijskim institucijama, čime omogućuje stvaranje konkurentne i održive privrede Republike Srpske".
(MONDO)