Politika

Mještani Bulevara Stepe Stepanovića protiv "betonizacije", Stanivuković tvrdi da zelene površine ostaju zaštićene

Autor Dragana Božić

Predsjednici deset Zajednica etažnih vlasnika na Bulevaru Stepe Stepanovića u Banjaluci podnijeli prigovor na novi Urbanistički plan zbog "betonizacije" ovog dijela grada. Stanivuković pak tvrdi da zelene površine ostaju zaštićene.

Izvor: MONDO/Nebojša Šatara

Naime, u prethodnim planskim dokumentima bilo je jasno naznačeno da će na obalama Vrbasa, na potezu između Venecija i Rebrovačkog mosta, biti parkovske cjeline ukupne površine 12,6 hektara u okviru kojih su predviđena šetališta, biciklističke staze i sportsko–rekreativni kompleksi.

Međutim, nacrtom novog Urbanističkog plana pomenuti dio priobalja rijeke Vrbas uz koji se proteže Bulevar Stepe Stepanovića i koji je u prethodnim planskim dokumentima bio označen kao sportsko–rekreativna zona i dio javnog zelenila, sada je obilježen kao mješovita stambeno–poslovna zona, piše Capital.

Zbog toga su predsjednici deset Zajednica etažnih vlasnika na Bulevaru Stepe Stepanovića jutros u ime vlasnika više od 400 stanova i poslovnih prostora Odjeljenju za prostorno uređenje predali primjedbu na nacrt Urbanističkog plana.

U primjedbi se navodi niz zamjerki na nacrt Urbanističkog plana. Kao prvo se ističe da je prethodnim planskim dokumentima bilo predviđeno da će na obalama Vrbasa na površini od 12,6 hektara biti formirane parkovske površine.

„Ovaj koncept je predstavljao jedan od ključnih razloga zbog kojih su brojni građani, uključujući i stanare naših zgrada, donijeli odluku da kupe stanove u ovom dijelu grada. Njihova očekivanja bila su zasnovana na legitimnim i zvanično usvojenim urbanističkim rješenjima, koja su garantovala da će prostor biti namijenjen javnim, rekreativnim i zelenim sadržajima. Svaka promjena koja bi sada omogućila komercijalnu gradnju predstavljala bi povredu principa pravne sigurnosti i povjerenja građana u institucije“, navodi se u primjedbi i ističe da su „građani ulagali svoja sredstva, često životne ušteđevine, u nekretnine na ovom prostoru upravo zato što je javni i rekreativni karakter priobalja bio urbanistički obećan i zaštićen“.

Pored toga, kaže se dalje, međunarodni standardi i domaće zakonodavstvo nalažu da se javne zelene površine tretiraju kao dobra od opšteg interesa, čije smanjenje bi značilo pogoršanje životnih uslova za čitavo naselje.

„Posebno je značajno naglasiti da je Vrbas jedan od ključnih prirodnih resursa i simbola Banje Luke, a njegovo priobalje ima izuzetnu urbanističku, pejzažnu i rekreativnu vrijednost. Svako urbanističko rješenje koje bi umanjilo javni karakter tog prostora bilo bi suprotno ne samo očekivanjima građana, već i strateškim interesima grada“, navodi se u primjedbi.

Dalje se ističe da u ovom naselju već sada postoji izražen problem nedostatka parking mjesta, jer se vozila svakodnevno parkiraju na trotoarima i zelenim površinama, što onemogućava bezbjedno kretanje pješaka.

„Posebno je zabrinjavajuće što su djeca i učenici prinuđeni da se kreću kolovozom, čime se stvara visok bezbjednosni rizik od saobraćajnih nezgoda“, navodi se u primjedbama.

Nedostatak uređenih parking kapaciteta, kaže se dalje, negativno utiče i na kvalitet života stanovnika, jer se smanjuje prohodnost ulica, narušava izgled naselja, a česta blokada prilaza ometa i funkcionisanje hitne pomoći, vatrogasaca i komunalnih službi.

„Dodatno, ukazujemo da se ni prilikom ranijih izmjena regulacionih planova u periodu od 2019. do 2024. godine nije vodilo dovoljno računa o parking kapacitetima i saobraćajnoj infrastrukturi. Kao posljedica, problemi sa nedostatkom parking mjesta, nebezbjednim kretanjem pješaka i preopterećenošću lokalnih saobraćajnica dodatno su eskalirali. Ukoliko bi se dozvolile dodatne urbanističke intervencije, rizici po bezbjednost, zdravlje i opšti javni interes bili bi dodatno uvećani“, navodi se u primjedbama.

Pored kršenja Zakona o uređenju prostora i građenju, u primjedbi se taksativno navodi da se nacrtom Urbanističkog plana ugrožavaju Zakon o vodama, Zakon o zaštiti životne sredine, Zakon o zaštiti prirode, Orhunska konvencija, kao i nekoliko članova Ustava Republike Srpske.

Međutim, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković tvrdi da zelene površine u Banjaluci ostaju zaštićene.

Istakao je da na potezu od Rebrovačkog do mosta Venecija neće biti objekata više spratnosti niti stambenih blokova.

"Taj prostor je, po Urbanističkom planu, namijenjen sadržajima javne namjene: dječijim igralištima, sportskim i teniskim terenima, trim stazama, teretanama na otvorenom, ugostiteljskim sadržajima i prostorijama javne namjene, poput novog objekta mjesne zajednice", naveo je gradonačelnik.

Kako je naveo, isto važi i za prostor oko „Akvane“, gdje će se zadržati postojeći sadržaji, uz mogućnost da se dio neuređene površine iskoristi za sport, rekreaciju i javne sadržaje.

"Naš cilj je jasan – očuvati zelene oaze i izgraditi nove parkove. Svaki korak biće usaglašen sa strukom i u dijalogu sa građanima", rekao je gradonačelnik.

Naglasio je da će Banjaluka nastaviti da raste, ali nikada na uštrb zelenih površina, što su, kako tvrdi, do sada pokazali i dokazali.

"Nekome je očigledno posao da, na moj račun i račun Grada, obmanjuje javnost", zaključio je gradonačelnik.

(Mondo)