Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku da Milorad Dodik, nekadašnji predsjednik Republike Srpske, nije imao mandat da predloži Sava Minića za sastav Vlade RS koja je konstituisana 2. septembra 2025. godine.
Ova odluka donesena je na plenarnoj sjednici koja je počela juče, a završena danas, 23. januara.
Sud je zaključio da Dodik nije mogao predložiti Minića s obzirom na pravosnažnu presudu Suda BiH protiv njega kao predsjednika Republike Srpske, te odluke Centralne izborne komisije (CIK) BiH da mu se oduzme mandat.
U meritumu predmeta, Ustavni sud je zaključio da su osporene odluke koje je Vlada RS, sa Minićem na čelu, donijela u periodu od 2. septembra 2025. do 18. januara 2026. godine – bile u suprotnosti sa Ustavom BiH.
Utvrđeno je da su te odluke prekršile članove Ustava koji se odnose na vladavinu prava i poštovanje odluka institucija BiH.
"Odluke su donesene na osnovu Odluke o prijedlogu kandidata za predsjednika Vlade Republike Srpske koju je donio Milorad Dodik 23. avgusta 2025. godine, iako mu je mandat predsjednika Republike Srpske prestao sa 12. junom 2025. godine kao danom pravomoćnosti presude Suda BiH", zaključeno je iz Ustavnog suda BiH.
Sud je pojasnio da je CIK BiH naknadno samo deklaratorno konstatovao prestanak mandata, koji je faktički prestao pravosnažnošću presude.
Odluka je uslijedila nakon apelacije koju je podnijelo jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PD PS BiH), prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH, te druga grupa od jedanaest članova PD PS BiH.
Oni su zatražili ocjenu ustavnosti i rješavanje spora između BiH i Republike Srpske u vezi sa donošenjem Odluke o izboru predsjednika i članova Vlade RS.
Ustavni sud je istakao da u konkretnom slučaju postoji ustavni spor o tome da li je Dodik, nakon odluka državnog Suda i CIK-a, mogao nastupati u svojstvu predsjednika RS.
"To nesporno pokreće pitanje vladavine prava. Osim toga, imajući u vidu odluke Suda BiH i CIK BiH, Ustavni sud je istakao da se konkretni ustavni spor odnosi i na pitanje poštovanja odluka institucija BiH", pojasnili su iz ove pravosudne institucije, naglašavajući da je za ovakve sporove isključivo nadležan Ustavni sud.