Politika

Nove stranke u RS: "Isti ljudi u drugim cipelama"

Autori mondo.ba Bojana Živanić

U posljednje vrijeme, kao i u svakoj izbornoj godini svjedočimo pojavi novih političkih stranaka u RS. Raspitali smo se kakav uspjeh mogu da očekuju na izborima.

Izvor: Mondo - Vedran Ševčuk

Demos,Stranka demokratske srpske - Semberija, Hercegovački narodni pokret - Rodoljub Drašković, Narodni pokret Banjaluka zove, Socijalistička partija Srpske, Pokret pravde, samo su neke od političkih partija koje su nastale u posljednje vrijeme u Republici Srpskoj.

Fenomen da se pred svake izbore pojavljuju broje nove političke partije, nije nov, smatra novinar "Nezavisnih novina", Uroš Vukić.

"Koliko će biti uspješne te nove stranke zavisi, prije svega, od toga koliko ih "vlast gura" jer u suštini najviše koristi od osnivanja novih stranaka, tačnije cijepanje postojećih, ima najveća stranka na vlasti. Nove stranke u BiH po pravilu osnivaju stari političari i uspjeh zavisi isključivo od poluga koje trenutno drže u vlasti. Na primjer SPS (Socijalistička partija Srpske koja je nastala razdvajanjem od SP, Petra Đokića) može očekivati dobar rezultat, isto kao i DEMOS jer imaju svoje ljude u vlasti. Imaju neku moć i imaju novac neophodan za kampanju," ističe Vukić za Mondo, te dodaje da ove stranke mogu nešto obećati potencijalnim biračima i mogu nešto uraditi za ljude na terenu, "od asfaltiranja puta do zapošljavanja."

Kako navodi, oni su već u vlasti i od njih se na izborima ne može očekivati ništa novo, jer to su, kako kaže "isti ljudi u drugim cipelama."

"S druge strane, oni koji tek ulaze u politiku i nisu naslonjeni na vlast teško će preći cenzus. Moguće, ali vrlo teško jer nemaju novac i moć koja omogućava da nešto urade za ljude od kojih očekuju glas," kazao je Vukić.

Novinar Marko Šikuljak navodi da je političko tržište u Republici Srpskoj odavno formirano, i na njemu nema mnogo prostora za nove stranke, izuzev onih koje nastaju cijepanjem već postojećih.

Kako kaže, to je vidljivo i po rezultatima novih stranaka za koje se uvijek ispostavi da su pravljene da naprave zabunu među biračima, ili čisto da se obezbijedi više mjesta u biračkim odborima.

Prema njegovim riječima, takođe je zanimljivo da skoro sve stranke koje nastaju programiraju sebe da postanu, kako kaže, "dioničari u vlasti." Smatra da ljudi prave nove stranke da bi se bolje pozicionirali u vlasti, nego što to mogu u postojećim strankama.

"Mi zapravo nemamo nove stranke, već političare koji su poznati iz prethodnih stranaka. U Banjaluci imamo mnogo veći broj stranaka koje gravitiraju vladajućoj, nego onih koji su opozicija, što je svojevrsni paradoks. Bilo bi logično da ono što djeluje opoziciono nastupi na jednoj jedinstvenoj listi listi, jer sem PDP niko ne može očekivati siguran prolaz u skupštinu, ni SDS ni lista bivših članova NDP (Banjaluka zove). Takođe, gužva među strankama koje planiraju da jašu u sedlu sa SNSD je takva, da je moguće da će se neko iz grupe DEMOS, NDP i POLIGRAF nastupiti u koalciji," smatra Šikuljak.

Za razliku od već viđenih lice, banjalučki "Pokret pravde" je jedna u nizu stvarno novih političkih stranaka ili pokreta koji će pokušati da dobiju povjerenje birača na lokalnim izborima ove godine. Za predsjednika ove političke organizacije izabran je Ozren Perduv, aktivista neformalne grupe građana "Pravda za Davida" koja je uobiličena tokom protesta u Banjaluci zbog nerazjašnjene smrti Davida Dragičevića.

Šikuljak smatra da nema sumnje da će, "Pokret pravde" biti opozicija vladajućim strankama u Banjaluci, ali neki događaji ukazuju na to da će možda biti i ''opozicija opoziciji'', oličenoj prije svega u gradskom odboru PDP i Drašku Stanivukoviću.

"Pokret za pravdu se pojavljuje kao vansistemska grupa, koja mora nastupati iz opozicije i koja ne može ići u koalicije sa drugim strankama, jer time gubi jedinu prednost koju ima, a to je tvrdnja da su novi i drugačiji od ostalih," kaže Šikuljak.

On smatra da "Pokret pravde" nema šansu da pređu cenzus i uđu banjalučku skupštinu i da jedino što mogu napraviti jeste da blago poremete trku za gradonačelnika, ukoliko budu imali svog kandidata.

Puno stranaka, ''kilav'' politički sistem

Doktor političkih nauka, Vlade Simović, smatra da veliki broj stranaka u našem partijskom sistemu dovodi do njegove nestabilnosti.

"Pretjerana partijska fregmentacija, gdje imate ogroman broj partija koje se javljaju na političkom tržištu, bez obzira na motive njihovog pojavljivanja u političkoj arena BIH često mogu da partijski sistem učine prilično nestabilnim, a samim tim I skupštinske većine koje nerijetko zavise od ogromnog broj političkih partija," istakao je Simović za Mondo.

Kazao je da su u tim situacijama koalicije izrazito "cehovske", a ne programske, ideološke, kao i da je u takvim slučajevima promjenjljivost partnera u kolacijama česta.

"Ako imate veoma često mijenjanje koaliconih partnera i ukoliko imate često nedosljednu politiku političkih aktera, koji su desetkovani sa onim što su bila izborna obećanja vi imate jedan priličan politički haos u kojem primarno koalicije postaju cehovske, interesne a ne programske," navodi Simović.

Prema njegovim riječima, u ovakvom sistemu se javlja izrazito konkurentska borba za moći vlast i partije sve manje i manje imaju ideološku ulogu i programske vrijednosti.

"U svijetu postoje velike etablirane, političke partije poput njemačkog SDP-a, laburista, konzervativaca i drugih, gdje takođe imate ljude koji između sebe imaju antagonizme, nesporazume, ali ogroman broj njih se neće truditi da stvara novu stranku nego da unutar te moćne partije stvori prostor da se ta partija promjeni kvalitativno da bi onda odgovarala najvećem dijelu interesa njenih članova.. i onda kao takva ide u neku političku borbu. Mi nemamo tu političku kulturu. Kod nas ako dvoje ljudi u stranci  ne pričaju odmah će praviti dvije stranke i to je jedan veoma prizeman nivo političke svijesti. Nismo još uvijek dorasli ozbiljnoj politici," upozorio je Simović.

Tagovi