Za dvije nedjelje je dupliran broj oboljelih od velikog kašlja u Srbiji.
U Srbiji je do sada potvrđeno 298 slučajeva velikog kašlja. U posljednje dvije nedjelje skoro je dupliran broj oboljelih. Epidemiološki presjek Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut " od 15. novembra pokazao je da ima 157 oboljelih, da bi presjek od 28. novembra potvrdio da je oboljelo 298 ljudi.
Tokom cijele prošle godine u Srbiji je prijavljeno samo pet slučajeva oboljevanja od velikog kašlja.
"Zaključno sa 28.11.2023. prijavljeno je ukupno 298 slučajeva pertusisa. Epidemiološka situacija se prati. Laboratorijska potvrda dijagnoze pertusisa obavlja se PCR metodom u Institutu za javno zdravlje Srbije i Institutu za javno zdravlje Vojvodine", kažu u Batutu.
Skoro svaki drugi oboljeli registrovan je na teritoriji Vojvodine. Iz pokrajinskog Instituta za javno zdravlje kažu da su od početka godine imali 150 potvrđenih slučajeva velikog kašlja. "Nije bilo smrtnih ishoda, a najveći broj oboljelih se registruje u uzrastu 10-14 godina", kažu u Institutu za javno zdravlje Vojvodine.
Pedijatri kažu da su najugroženija djeca koja imaju udružene bolesti te nisu mogla da prime vakcinu koja štiti od velikog kašlja, ali i novorođenčad. Njih je najviše u bolnicama. Vakcina, koja sadrži komponentu protiv velikog kašlja prima se u nekoliko doza. Primarna vakcinacija ide u tri doze od navršenih dva do šest mjeseci života. Prva revakcinacija je sa dvije godine života, a druga pred polazak u školu.
"Vakcinacija je, uz postizanje ciljnog obuhvata od 95 odsto planirane populacije, najefektivnija mjera individualne, ali i kolektivne zaštite djece koja zbog uzrasta ili postojanja trajnih kontraindikacija ne mogu biti vakcinisana", kažu u Batutu.
Veliki kašalj ili pertusis je zarazno oboljenje izazvano bakterijom Bordetella pertussis. Prvi simptomi bolesti javljaju se sedam do deset dana nakon kontakta sa zaraženom osobom. Epidemiolog dr Ivana Begović Lazarević iz Gradskog zavoda za javno zdravlje rekla je ranije je najčešća kompikacija velikog kašlja zapaljenje pluća i da je to najčešći uzrok smrti kod obolele odojčadi.
"Mogu da se jave i neurološke komplikacije kao rezultat smanjenog dotoka kiseonika u mozak kao što su konvulzije i encefalopatija. Ostale blaže komplikacije su zapaljenje srednjeg uha, anoreksija, dehidratacija, a može doći i do krvarenja iz nosa, pojave kile i pneumotoraksa", navela je Begović Lazarević.
Bolest protiče u tri stadijuma. Prvo se javljaju znaci slični prehladi - kijanje, curenje iz nosa, blago povišena tjelesna temperatura. To traje jednu do dvije nedjelje. U drugom stadijumu dolazi do značajnog pogoršanja tegoba, kašalj postaje intenzivniji i učestaliji, naročito tokom noći. Drugi stadijum traje jednu do šest nedjelja. U trećoj fazi, koja traje nedjeljama i mjesecima nakon početka bolesti, postepeno dolazi do povlačenja tegoba i potpunog oporavka oboljelih.
"U najvećem riziku za ozbiljne komplikacije i smrtni ishod su odojčad, koji su nevakcinisani ili nepotpuno vakcinisana. Najznačajniji rezervoari infekcije za odojčad su majke, sa učešćem od preko 30 odsto. Prema rezultatima dostupnih studija, 12-26 odraslih osoba sa produženim kašljem serološki je pozitivno na pertusis i stoga oni predstavljaju značajne rezervoare za dalji prenos infekcije", pojasnila je Begović Lazarević.
Iako postoji vakcina, veliki kašalj je i danas vodeći uzrok smrti među zaraznim bolestima protiv kojih se sprovodi imunizacija. Stečeni imunitet nakon preležane bolesti nije trajan (traje od 5-10 godina). Imunitet stečen vakcinacijom, takođe, ne traje dugo.
Prema podacima Batuta u 2022. godinu obuhvat beba primarnom vakcinacijom (u tri doze) bio je 91,9 odsto. Obuhvat prvom revakcinacijom u drugoj godini života bio je 80,6 odsto, dok je obuhvat drugom revakcinacijom prije upisa u prvi razred osnovne škole iznosio 91,3 odsto, uz napomenu da je u cilju obezbjeđenja ne samo individualne, već i kolektivne zaštita potrebno dostići obuhvat imunizacijom od 95 odsto planirane populacije.
(Euronews/MONDO/I.V.)