Srpski književni list "Bosanska vila", časopis "za zabavu, pouku i književnost", počeo je da izlazi u Sarajevu na današnji dan 1885. godine i skoro tri decenije snažno uticao na jačanje nacionalne svijesti i otpora austrougarskoj okupatorskoj vlasti u BiH.
Do 1887. godine uređivao ga je Nikola Šumonja, a potom do zabrane 15. juna 1914. Nikola Kašiković.
Književni program lista bio je odgovor Srba iz BiH i zajedničkih matica u Vojvodini, Srbiji i Crnoj Gori na ideološki i kulturni uticaj austrougarske monarhije, a pogotovo politike i uprave Benjamina Kalaja.
"Bosanska vila", kao jedini srpski list u BiH, okupljala je oko sebe Srbe i, osim opšteg obrazovanja, nastojala da pruži otpor austrougarskoj politici.
Iz rada "Bosanske vile" vidi se da su Srbi mjerodavnim ideološkim i kulturnim centrom smatrali prije Beograd nego Beč, prije Novi Sad nego Budimpeštu i prije Cetinje nego Trst.
Te prirodne veze Kalaj i njegovi sljedbenici nisu mogli presjeći, ma koliko htjeli.
Što su se Kalaj i njegovi sljedbenici više trudili da postignu svoje ciljeve, to su se Srbi više skupljali i ugledali na svoje matice.
Pokretači "Vile" su bili učitelji Srpske škole, koji su u početku bili najbrojniji saradnici časopisa.
Programska orijentacija ovog lista bila je bavljenje srpskom kulturnom baštinom, uz prezentaciju popularnih i raznovrsnih tekstova dostupnih narodu iz svih oblasti društvenog života, ali je u njenom praktičnom djelovanju, posebno u prvom periodu izlaženja, najviše tekstova bilo iz oblasti narodne književnosti.
Okupljen je veći broj saradnika iz raznih krajeva, a posebno su se isticali: Petar Mirković, Vaso Čuković, Stevan Delić, Nikola Kašiković, Kosta Kovačević, Luka Grđić Bjelokosić, Risto Čajkanović i Petar Ivančević.
U "Bosanskoj vili" svoje tekstove objavljivali su: Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović, Milan Prelog, Jovan Dučić, Veljko Petrović, Vladislav Petković Dis, Vladimir Ćorović i Petar Kočić.
Svoje tekstove objavljivali su i Safvet-beg Bašagić, Musa Ćazim Ćatić i Osman Đikić, a nešto kasnije Ivo Andrić i Tin Ujević.
U ovom listu pisali su i neki pripadnici "Mlade Bosne".
"Bosanska vila" bila je najpoznatije nacionalno srpsko glasilo na području austrougarske provincije BiH i jedno od poznatijih i priznatijih glasila uopšte na prostorima južnoslovenskih naroda.
List je zabranjen na početku Prvog svjetskog rata u jeku pogroma svega što je srpsko u Sarajevu i BiH.
(Srna, Mondo)