Zaboravljeni dogovor: Godišnjica Ekonomskog sporazuma između RSK i Hrvatske | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Iz naftalina

Zaboravljeni dogovor: Godišnjica Ekonomskog sporazuma između RSK i Hrvatske

Autor Siniša Stanić
Autor Siniša Stanić

Sporazum iz decembra '94 omogućio je otvaranje Jadranskog naftovoda i autoputa Zagreb-Beograd; osposobljeni su vodovodi i dalekovodi, krenuo je promet robe i putnika; izgledalo je kao da se stvari normalizuju...

Izvor: Printscreen

Na današnji dan, 2. decembra 1994. godine, Republika Hrvatska i Republika Srpska Krajina (RSK) potpisale su Ekonomski (gospodarski) sporazum.

Potpisani dokument predviđao je otvaranje auto-puta Zagreb-Beograd, obnavljanje i puštanje u pogon većeg broja vodovoda u Dalmaciji, Lici, na Baniji i u zapadnoj Slavoniji, osposobljavanje visokonaponskih dalekovoda između područja pod hrvatskom i srpskom kontrolom, isporučivanje RSK polova rotora za HE Obrovac...

Sporazum je u Zagrebu, u ime hrvatske strane potpisao Hrvoje Šarinić, a nekoliko sati kasnije u Kninu, u ime krajiških Srba, predsjednik vlade RSK Borislav Mikelić. Svoje potpise stavili su i kopredsjednici Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji Dejvid Oven i Torvald Stoltenberg, predstavnici UNPROFOR-a i Misije EU, kao i američki i ruski ambasadori u Hrvatskoj Piter Galbrajt i Leonid Keresteđijanc.

"STIŽU ROĐACI..."

Auto-put Zagreb-Beograd kroz Zapadnu Slavoniju otvoren je 21. decembra 1994, a već 28. decembra njime se provozao i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, koji je kroz Republiku Srpsku Krajinu stigao u Slavonski Brod, gdje je održao miting.

Izvor: Printscreen

Uskoro su autoputem krenuli šleperi sa robom, putnička vozila, autobusi...

"Na graničnim punktovima u Gradišci i okučanskoj opštini sve je življe - stižu rođaci, naši ljudi zaposleni u Sloveniji, koji su jedva dočekali kraći put do svog zavičaja", piše "Glas srpski" početkom '95.

List navodi i da "sudeći po onome što se vidi i čuje, za sada najviše koristi imaju pojedinci koji su otvoreno krenuli u kupovinu i preprodaju nafte, benzina, cigareta i drugih roba..."

U januaru 1995. srpska strana dobila je polove rotora hidroelektrane Obrovac, a istovremeno je radila na popravku i otvaranju dijela Jadranskog naftovoda Omišalj - Rafinerija Sisak, na dijelu koji je prolazio kroz RSK. U Sisak je krajem januara 1995. stigla nafta, koja je iz Omišlja (ostrvo Krk) poslana ponovno otvorenim Jadranskim naftovodom.

Na srpskoj strani se radilo i na otvaranju dalekovoda. Početkom februara hrvatski i srpski predstavnici obišli su dijelove pruge Zagreb-Beograd na području zapadne Slavonije pod srpskom kontrolom, u sklopu priprema za njeno puštanje u saobraćaj najavljeno za april te godine, a obavljeni su i prvi radovi na razminiranju ove pruge.

Međutim, paralelno sa ovim aktivnostima Hrvatska se uveliko spremala za oružanu akciju i konačno rješavanje "srpskog pitanja"...

Izvor: Printscreen

DOMOVNICE I ŠVERC

Plan operacije za okupaciju Zapadne Slavonije izrađen je i odobren još početkom decembra 1994. godine, a nosio je oznaku "Bljesak", piše u knjizi "Knin je pao u Beogradu"Milisav Sekulić, bivši general Srpske vojske Krajine.

"Po otvaranju autoputa, hrvatske vlasti napadno podstiču Srbe da kupuju neograničene količine goriva i da ga odvoze u Okučane, Pakrac, Bosansku Gradišku radi šverca. Od Srba koji su otvaranje autoputa koristili za 'nesmetanu' trgovinu gorivom traženo je 'jedino' da potpišu domovnicu, što su takvi 'biznismeni' i činili, vjerujući da će im se životni uslovi popraviti do neslućenog bogaćenja ako se Zapadna Slavonija nađe u sastavu Hrvatske.

Tako se desilo da je prije početka agresije oko 1.000 Srba tajno potpisalo domovnice. Za njih je, očigledno, rat već prestao, a oni su, u svom nemoralu i naivnosti, nesvjesni izdaje, povjerovali kako će se sve ipak dobro završiti, i da se sa Hrvatima i te kako može naći zajednički jezik", navodi u svojoj knjizi Sekulić.

......

1. maja 1995. Hrvatska pokreće vojnu akciju "Bljesak", a ubrzo potom i "Oluju", protjerujući  nekoliko stotina hiljada Srba sa svojih vijekovnih ognjišta, uz preko dvije hiljade ubijenih.

Time je Republika Srpska Krajina, samo osam mjeseci nakon potpisivanja Ekonomskog sporazuma sa Hrvatskom, praktično prestala da postoji...

Izvor: Printscreen

Možda će vas zanimati

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE