Zapisi Jovana Damaskina iz 7. vijeka: "Razmišljanje je znak neznanja, Bog ne razmišlja..." | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Kultura

Zapisi Jovana Damaskina iz 7. vijeka: "Razmišljanje je znak neznanja, Bog ne razmišlja..."

Autor Siniša Stanić
Autor Siniša Stanić

Donosimo vam neke od najinteresantnijih dijelova iz knjige poznatog teologa i filozofa iz 7. vijeka Jovana Damaskina, čije je staro i veoma rijetko izdanje nedavno pohranjeno u biblioteci u Banjaluci...

Izvor: MONDO

Prošlog mjeseca Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske dobila je vrijedan poklon - knjigu Svetog Jovana Damaskina "Dela filosofičeska i teologičeska" izdatu 1827. godine u Budimu. Ovu staru, vrijednu i rijetku knjigu banjalučkoj biblioteci poklonio je episkop pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk, a u pitanju je na crkvenoslovenski jezik prevedeno djelo poznatog teologa i filozofa iz sedmog vijeka.

Jovan Damaskin (676–749) bavio se pravom, teologijom, filozofijom i muzikom, a napisao je i himne koje su još u upotrebi u pravoslavnim manastirima širom svijeta.

U prvom dijelu svoje knjige Damaskin daje odgovore na mnoga filozofska pitanja, definiše i objašnjava široki spektar pojmova, poput "znanja", "bića", "riječi", "ličnosti", "prirode"... U drugom, teološkom dijelu knjige on donosi tačno izloženje pravoslavne vjere (dogmatiku) i piše, na primjer, o "svojstvima božanske prirode", "stvaranju", "nebu", "anđenima", "demonima", iznosi dokaze o postojanju Boga...

Iako su ovi zapisi nastali prije više od hiljadu i dvjesta godina, napisani su veoma razumljivo, precizno, interesantno i uvjerljivo. Donosimo vame neke od najinteresantnijih dijelova iz ove knjige, uz paralelan prikaz originalnog teksta na crkvenoslovenskom, koji i nije toliki "bauk" kako možda "na prvu" čini...

Uživajte!

Ο znanju

"Nema ništa dragocjenije od znanja. Jer ako znanje jeste svjetlost slovesne duše, onda, protivno tome, neznanje je mrak. Jer kako nedostatak svjetlosti jeste mrak, tako isto i nedostatak znanja jeste mrak misli; jer karakteristika beslovesnih (životinja) je neznanje, a slovesnih (bića) znanje. Onaj, dakle, ko ne posjeduje znanje, a po svojoj prirodi ima sposobnost znanja i učenja, taj je, iako je slovesne prirode, zbog nebrige i lijenosti duše, gori od beslovesnih (životinja)..."

Izvor: Printscreen

 ......  

O strahu

"Strah se dijeli na šest vrsta: na bojazan, na stid, na sramotu, na prestrašenost, na zatečenost i na agoniju. Bojazan je, dakle, strah od onoga što predstoji da učinimo; a stid je strah koji osjećamo kada očekujemo prijekor, i to osjećanje je vrlo dobro. Sramota je strah koji osjećamo kada učinimo sramotno djelo; no ni to osjećanje nije bez nade na spasenje. Prestrašenost je, opet, strah koji proishodi od prevelikog maštanja, a zatečenost je strah koji proishodi od neuobičajenog fantastičnog doživljaja. Dok agonija predstavlja strah od pada, odnosno od neuspjeha, jer bojeći se da u svojim djelima nećemo uspjeti preživljavamo agoniju..."

Izvor: Printscreen

...... 

O uživanjima

"Neka uživanja su duševna, a neka tjelesna. Duševna uživanja su, dakle, ona koja pripadaju samo duši kao takvoj; a to su ona zadovoljstva koja se tiču učenja i umozrenja. Tjelesna uživanja su ona koja duša ostvaruje u zajednici sa tijelom, te se zbog toga nazivaju tjelesnima; kao što su ona zadovoljstva koja se tiču hrane, polnoga sjedinjavanja i slično. Ali, ne bi bilo moguće pronaći uživanja koja pripadaju samo tijelu.

Neka uživanja su, opet, istinska, a neka lažna: istinska su ona koja pripadaju samo razumu i proishode iz izučavanja i sozercavanja, a lažna se ostvaruju tijelom i proishode iz čula. Α od uživanja koja se tijelom ostvaruju neka su prirodna a istovremeno i nužna, bez kojih je nemoguće živjeti; kao što su hrana koja nadoknađuje ono što je potrebno organizmu i neophodna odjeća. Neka uživanja su prirodna, ali nisu nužna, kao što su fizičko i prirodno polno sjedinjavanje (jer iako ona doprinose održavanju cjelokupnog ljudskog roda, moguće je, ipak, živjeti bez njih, odnosno, devstveno; neka uživanja, opet, nisu ni nužna niti prirodna, kao što su pijanstvo, blud i prejedanja koja prevazilaze potrebe; jer ona ne doprinose ni održavanju našega života niti produžetku ljudskoga roda, nego, naprotiv, samo čine štetu. Onaj, dakle, ko po Bogu živi, treba da se drži uživanja koja su istovremeno i nužna i prirodna, a na drugo mjesto da postavi prirodna ali ne i nužna uživanja, koja bivaju u prikladno vrijeme i uz prikladan način i meru, dok svih drugih uživanja treba da se odrekne.

Dobrim, pak, uživanjima treba smatrati ona koja nisu skopčana sa tugom, niti uzrokuju kajanje, niti čine bilo kakvu štetu, niti, pak, prevršuju mjeru, niti nas umnogome odvlače od važnih djela ili porobljavaju..."

...... 

Dokaz da Bog postoji

"...Sva bića su ili stvorena (tvarna) ili nestvorena (netvarna). Ukoliko su, naravno, tvarna, ona su svakako i promjenjiva; jer sve ono čije je biće nastalo iz promjene, svakako da je promjeni i podložno, bilo propadanjem bilo promjenom po sopstvenom proizvoljenju. Α netvarna bića, sljedujući toj logici, svakako su i nepromjenjiva: jer u koga je biće u drugačijem stanju, u njega je način postojanja drugačiji, odnosno drugačijih je svojstava. I ko se neće složiti sa tim da se sva bića, dostupna našim čulima, pa čak i anđeli, mijenjaju i preobražavaju i kreću na razne načine?

Neveštastvena bića, mislim na anđele, duše i demone, po svojoj volji napreduju u dobru ili se od dobra udaljuju, gdje se kretanje povećava i smanjuje; dok se ostala bića mijenjaju rađanjem i propadanjem te porastom i smanjivanjem kao i promjenom svoje kakvoće i kretanjem u prostoru. Promjenjiva bića su, prema tome, zaista i tvarna. Α tvarna bića je, svakako, neko stvorio.

No, tvorac mora biti nestvoren, jer ako je i on stvoren, zacjelo da ga je neko stvorio, dok ne dospijemo tako do nečega što je nestvoreno. Budući, dakle, nestvoren, tvorac je i nepromjenjiv. Α tο nestvoreno je šta drugo ako ne Bog?"

...... 

Bog ne razmišlja

"...Kada su u pitanju beslovesne životinje, pojavljuje se želja za nečim, a odmah zatim i stremljenje ka ispunjenju te želje; jer želja beslovesnih životinja je beslovesna, i vođena je od strane prirodne (fizičke) želje. Zbog toga se želja beslovesnih životinja ne naziva ni htjenjem niti voljom, jer htjenje je slovesna i slobodna prirodna želja.

Međutim, kada su u pitanju ljudi, budući da su oni slovesni, prirodna želja više biva vođena nego što ona sama vodi; ona se kreće slobodno i po razumu, budući da su u čovjeku spregnute saznajne i životne sile. Čovjek, dakle, slobodno hoće, i slobodno želi, i slobodno zahtjeva i ispituje, i slobodno razmišlja savjetujući se sam sa sobom, i slobodno rasuđuje, i slobodno se stavlja na stranu jedne stvari, i slobodno izabira, i slobodno stremi ka ispunjenju, i slobodno djeluje u onom što je u skladu sa njegovom prirodom.

No treba znati da kada je Bog u pitanju, mi priznajemo postojanje volje, ali proizvoljenje ne priznajemo, jer Bog ne razmišlja. Razmišljanje je, naime, znak neznanja, jer niko ne razmišlja ο onome što zna. Α ako je, opet, razmišljanje znak neznanja, onda je to svakako i proizvoljenje. Α Bog koji sve savršeno poznaje, ne razmišlja."

Možda će vas zanimati

Ukoliko vam se dopadaju "Priče iz naftalina", zapratite nas i na Facebooku! (LINK)

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop

KUHINJA