• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ivo Andrić 1969. donirao 100.000 dinara za obnovu razorene Banjaluke FOTO

Nobelovac i jedan od najvećih srpskih pisaca Ivo Andrić odmah nakon razornog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku 1969. godine donirao je 100.000 dinara za izgradnju današnje Gimnazije!

 Izvor: Youtube/

Kako je izvjestio tadašnji "Glas" Andrić je svoj prilog predao "drugarici Nedi Erceg, sekretaru Inicijativnog odbora Bosanaca u Beogradu za postradale u zemljotresu U Bosanskoj krajini".

"Po želji poznatog književnika i nobelovca ovaj novac treba da se utroši na izgradnju nove Gimnazije u Banjaluci, jer je stara teško oštećena i biće srušena", piše u tekstu tadašnjeg "Glasa".

Ovim gestom, nakon strašne nesreće, svoje ime je upisao u istoriju Gimnazija, ali i cijele Banjaluke.

Poznato je da je Andrić novac od Nobelove nagrade donirao za izgradnju i obnovu biblioteka, kulturnih i obrazovnih institucija.

 Izvor: Printscreen

PISAC, NOBELOVAC, DIPLOMATA...

Srpski književnik i nobelovac Ivo Andrić (1892-1975), član Srpske akademije nauka i umetnosti, briljantan stilista i pripovjedač, rođen je na današnji dan, 9. oktobra 1892. godine.

Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu, u kojem je doktorirao istoriju 1892. godine sa tezom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine".

U Prvom svjetskom ratu hapšen je i interniran zbog pripadnosti pokretu "Mlada Bosna", a između dva svjetska rata bio ambasador Kraljevine Jugoslavije u Berlinu.

U mladosti je pisao pjesme koje su objavljene u zbirkama: "Eks ponto", "Nemiri" i "Lirika". Pripovjedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i brušenim stilom, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u probleme egzistencije i umijećem da magijom riječi dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vijekova.

Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osjećanja svijeta podigao je monumentalnu književnu građevinu.

Andrićevi romani su: "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija" i "Omer-paša Latas" (nedovršen). Napisao je zbirke pripovjedaka: "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca" i "Kuća na osami", te putopise i skice "Staze, lica, predeli". Poznata je i njegova meditativna proza: "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, članci " i "Sveske".

Andrić pripada književnim klasicima 20. vijeka kao izuzetan stilista i hroničar sudbina ljudi na ovim prostorima.

Ivo Andrić se za života nedvosmisleno izjašnjavao kao Srbin.

Prilikom izučavanja građe iz Andrićevog života i stvaralaštva za doktorsku disertaciju, pronađena su dva važna dokumenta koji svjedoče o njegovom nacionalnom opredjeljenju - Andrićeva lična karta i vojna knjižica.

U ličnoj karti izdatoj 15. juna 1951. godine u Beogradu, u rubriku "narodnost" književni velikan je upisao - "srpska".

Mjesec dana kasnije, 19. jula, u vojnoj knjižici za "narodnost" unio je - "Srbin".

I prije toga, u nekim dokumentima Andrić je svojom rukom na mjesto za nacionalnost napisao "srpska".

Takav potpis se nalazi i u vjenčanom listu iz septembra 1958. godine, kada se u opštini Stari grad vjenčao sa Milicom Babić, slikarkom i pozorišnom kostimografkinjom, koja je bila njegova dugogodišnja ljubav.

Ivo Andrić, jedan od najvećih evropskih pisaca 20. vijeka, umro je 1975. godine u Beogradu.

ivo andrić, višegrad, andrićgrad Izvor: MONDO/STEFAN STOAJNOVIĆ

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE