Banjalučki vajar Bojan Mikulić kaže da je velika čast stvarati nešto što će ostati kao spomenik da buduće generacije podsjeća na značajne događaje i ljudske veličine, koje su svojim životom ostavile trag u istoriji naroda.
Mikulić je istakao da je jedna od tih ličnosti nesumnjivo i blaženopočivši mitropolit crnogorskog-primorski Amfilohije, čiji lik je prenio na skulpturu visoku 4,2 metra, a na kojoj je, kaže, sa velikom strašću radio oko dva mjeseca.
"Lik mitropolita Amfilohija nikako nisam mogao da smjestim u statičan, pasivan položaj, jer sam, proučavajući njegov karakter, vidio da je bio uvijek u akciji, naraciji, hodu. Drago mi je da je prihvaćen moj prijedlog da skulptura bude u pokretu, te da se vide tragovi vjetra na njegovoj bradi i mantiji", rekao je Mikulić.
On je naveo da je inspiraciju za skulpturu, koja će biti postavljena Crnoj Gori, našao u mitropolitovim besjedama, te karakteru, koji je odisao borbenošću, intelektom i duhovnošću.
"Poželio sam da i na skulpturi dočaram njegov borbeni duh jer je on bio borac za pravoslavnu vjeru i za svaku ljudsku dušu", rekao je Mikulić.
Mikulić je napomenuo da je poziv iz Crne Gore da radi skulpturu mitropolita Amfilohija dobio nakon što je uradio skulpturu blaženopočivšeg patrijarha Pavla, koja je postavljena na Palama.
"Dok radim posvećen sam detaljima, jer mi je cilj da što vjerodostojnije na skulpturu prenesem karakter ličnosti koju radim, da je na neki način oživim", rekao je Mikulić.
UMJETNOŠĆU PROTIV DIVLJIH DEPONIJA
Mikulić je istakao da vajarstvo, kao i sve druge oblasti umjetnosti, imaju tu moć da na poseban način šalju poruke, koje čuvaju od zaborava, ali i opominju, podstiču, upozoravaju.
"Trenutno radim na ekološko-umjetničkom projektu, koji je značajan u pogledu podizanja svijesti o očuvanju okoline, jer sam putujući našom zemljom uvidio da imamo značajne prirodne potencijale, ali da o njima ne brinemo, te na svakom koraku možemo vidjeti divlje deponije smeća", rekao je Mikulić.
On je pojasnio da je riječ o apstrakciji biomorfnih oblika rasta, cvjetanja, kretanja i razvoja.
"Projekat je dobio podršku Fondacije Fridrih Ebert, te će statue biti postavljene na mjestima u prirodi koja su očišćena od divljih deponija, kao znak upozorenja da treba da budemo odgovorni prema okolini koja nam daje život", rekao je Mikulić.
SKULPTURE U STAROM BRODU - NEŠTO IZNAD ŽIVOTA
Sa posebnom pažnjom radio je i skulpture za spomen-kompleks žrtvama Drugog svjetskog rata u Starom Brodu, koje su i jedini trag veoma važnog istorijskog događaja o stradanju nevinih srpskih žrtava.
Kompozicija se sastoji iz 32 skulpture specifične po tome što glavni dio, koji posmatrač može da vidi, izvire iz vode.
"Ove skulpture su bile jedan od većih projekata na ovim prostima. Sa događajem sam se upoznao tek kada sam dobio narudžbinu i saznanja o tim stradanjima. To je na mene ostavilo jak utisak i proživljavao sam sav taj očaj, strah i jad te nedužne djece, koja su se našla u bezizlaznoj situaciji stradanja", rekao je Mikulić.
Umjetnik je istakao da je želi da što vjerodostojnije prikaže ta osjećanja na skulpturama, te da mu je bilo veličanstveno kada je shvatio da je napravio nešto iznad života, što će ostati za buduće generacije.
SKULPTURE ZNAMENITIH SRBA KOJI NE SMIJU BITI ZABORAVLJENI
Mikulić je ponosan i što su njegove skulpture Nikole Tesle postavljene na šest javnih mjesta u Njujorku, Filadelfiji, Klivlendu, Nju Džerziju.
"Veliki izazov predstavljao mi je i rad na skulpturama Nebojše Glogovca, Ive Andrića, Branka Ćopića, Desanke Maksimović. Sve su to ličnosti koje su svojim radom zauvijek zadužile srpski narod i koje nikada ne smiju da budu zaboravljene", rekao je Mikulić.
Njegove skulpture izdvajaju se po tome što su izlivene u bronzi, jer je jedini u BiH koji to radi.
"Razlog je što ovdje više nema ni jedan livnica i to je veliki problem za ovu vrstu umjetnosti. Radim sa livnicom iz Srbije i, srećom, imamo odličnu poslovnu saradnju i razumijevanje", rekao je Mikulić.
(Srna, Mondo)