Kultura

Ove slike izazivaju jezu: 5 najstrašnijih umjetničkih djela na svijetu

Autor Dragana Božić Izvor mondo.rs

Da umjetnost ne mora biti samo lijepa, već može biti i zastrašujuća, dokaz su i ova djela.

Izvor: Vladimir Pesnya / Sputnik / Profimedia

Umjetnost može da izazove najrazličitije emocije: od oduševljenja do tjeskobe. Međutim, neka djela su toliko mračna i neprijatna da decenijama ne prestaju da uznemiravaju publiku.

Predstavljamo vam najjezivije slike na svijetu, čija su zastrašujuća atmosfera, simbolizam i tajanstvenost pokrenuli bezbroj različitih legendi i teorija.

Najstrašnije slike – remek-djela od kojih podilazi jeza

Većinu ovih slika ne povezuje samo zloslutna atmosfera, već i dubok simbolizam. Zahvaljujući tome, svako od ovih djela ostavlja prostor za najrazličitija tumačenja i dan-danas izaziva ogromno interesovanje ljubitelja umjetnosti.

"Let vještica", Fransisko Goja (oko 1797–1798)

Ova slika ulazi u ciklus od šest "vještičjih" radova koje je stvorio poznati španski umjetnik Fransisko Goja. U centru radnje, tri vještice sa visokim šiljastim kapama lebde u vazduhu, dok su ispod njih dvojica seljaka preplašena do srži: jedan pada i pokriva uši, dok drugi pokušava da pobjegne umotan u ćebe, držeći prste u zaštitnom gestu protiv uroka (ono što je kod nas poznato kao "figa" ili "šipak").

Sve ovo zapravo predstavlja kritiku narodnih sujeverja i religijskih progona koje je Goja gledao oko sebe. Tako, na primjer, kape vještica podsjećaju na katoličke mitre, dok se magarac pored seljaka smatra univerzalnim simbolom gluposti. 

"Luda Greta", Piter Brojgel (1562–1564)

Čak ni najjezivije slike umjetnika iz klasične epohe ne prenose osjećaj beznačajnosti ljudske sudbine tako dobro kao ovo Brojgelovo djelo. Autor ga je naslikao u vrijeme velikih političkih i vjerskih previranja u Holandiji, oslikavajući atmosferu nasilja i haosa svog vremena.

Glavna junakinja, lik iz flamanskog folklora po imenu Greta, vodi odred žena u juriš na sam pakao. Uprkos tome što su već nagrabile silno bogatstvo, one nastavljaju da tragaju za novim blagom. Slika je postala alegorija ljudske pohlepe, ludila i surovosti.

"Saturn proždire svog sina", Fransisko Goja (1820–1823)

Jedna od najpoznatijih Gojinih slika ulazi u njegov čuveni ciklus "Crne slike". Umjetnik je naslikao starorimskog boga Saturna koji, u strahu da ne izgubi vlast, uništava sopstvenu djecu.

Za razliku od antičkog mita u kojem bog jednostavno proguta novorođenčad, kod Goje je Saturn prikazan kao pomahnitalo stvorenje koje divljački kida tijelo svoje žrtve. Ovaj prizor smatra se oličenjem straha, ludila i najmračnijih strana ljudske prirode.

Zanimljivo je napomenuti da su najjezivija umetnička djela uglavnom takva zbog direktnih i teških prizora – truljenja, nasilja i smrti, koji su prikazani bez ikakvog uljepšavanja. Upravo ta surova iskrenost u detaljima čini ove scene nevjerovatno realističnim i teškim za gledanje.

"Bez naziva", Zđislav Beksinjski

Poljski umjetnik Zđislav Beksinjski proslavio se svojim nadrealnim i apokaliptičnim prizorima. On nikada nije davao imena svojim slikama, jer je smatrao da posmatrač treba samostalno da pronađe smisao u njima.

Većina njegovih radova posvećena je temama smrti, uništenja i usamljenosti, i često se ubrajaju u najjezivije slike u istoriji. Pošto je preživio užase Drugog svjetskog rata, umjetnik je motive stradanja postavio u sam centar svog stvaralaštva. Upravo zbog toga mnoga njegova platna ostavljaju utisak koji istovremeno i odbija i fascinira.

"Smrt", Janis Rozentals (1897)

Latvijski umjetnik Janis Rozentals prikazao je smrt ne kao čudovište, već kao neizbježan dio života. Na slici vidimo neutješnu majku koja se oprašta od svog preminulog djeteta, dok se iznad njih uzdiže figura Smrti u bijeloj odori. Neobična kompozicija naglašava njenu natprirodnu prirodu: figura djeluje suviše visoko za prostor koji je okružuje. Ovo djelo podsjeća na tešku epohu u kojoj je smrtnost djece bila izuzetno visoka i tjera nas da se zamislimo nad krhkošću ljudskog života.

Bilo da su inspirisane ličnim tragedijama, ratnim užasima ili mračnim mitovima, ove jezive slike dokazuju da umjetnost ima moć da prodrma našu podsvijest i suoči nas sa najdubljim strahovima. One ostaju bezvremenska remek-djela upravo zato što nas, uprkos jezi koju izazivaju, magnetno privlače i ne dozvoljavaju nam da okrenemo glavu.

(Mondo.rs)