U Banjaluci je premijerno prikazana projekcija filma Lordana Zafranovića "Zlatni rez '42 - Djeca Kozare" o stradanju srpske djece i naroda sa Kozare u paklu ustaškog logora Jasenovac u NDH.
Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je da je najvažnija poruka filma Lordana Zafranovića "Zlatni rez '42 - Djeca Kozare" da buduće generacije znaju zašto je i kako nastala Republika Srpska, a da je njegova najveća vrijednost što su umjetnost, istorija i istina postali jedno.
On je zahvalio Zafranoviću i njegovom timu, za koje je istakao da su iskoristili sav svoj umjetnički dar da jednu veliku srpsku golgotu pretoče u umjetničko djelo.
Karan smatra da se ovaj film ne može samo gledati kao umjetničko djelo.
"Ovdje je umjetnost pokazala jednu svoju angažovanost koju treba uvijek da pokaže: da zapravo umjetnost smješta istorijske činjenice na njihovo pravo istorijsko mjesto, pogotovo one teške činjenice", izjavio je Karan novinarima prije projekcije u Banjaluci.
On je naglasio da je ono najvrednije što će pokazati ovaj film istina o golgoti srpskog naroda, ovaj put sa Kozare, o NDH kada je izvršen genocid nad srpskim narodom, a pogotovo genocid nad djecom.
"Ovdje su umjetnost, istorija i istina postali jedno, i to je, prema mom mišljenju, najveća vrijednost ovog filma", naglasio je Karan.
On je rekao da je od četrdesetih godina prošlog vijeka, od Drugog svjetskog rata, skrivana istina, što nikada nije doprinijelo pomirenju među narodima.
"Ne samo to, ono je doprinijelo da se sukobi nastave. Odbrambeno-otadžbinski rat, između ostalog, proizvod je i skrivanja i zataškavanja istine", ukazao je Karan.
On je rekao da je Republika Srpska nastala na zločinima iz Nezavisne Države Hrvatske, sa Kozare, Jasenovca, Donje Gradine, Jadovna i velikog broja drugih stratišta.
"Republika Srpska je nastala na istorijskom pamćenju o golgoti i uništenju srpskog naroda", dodao je Karan.
On je podsjetio da se u preambuli Deklaracije o 9. januaru kaže da Republika Srpska nastaje da se više nikad ne dese i ne ponove ove golgote.
"Institucionalni okvir današnjeg čuvanja egzistencije i napretka srpskog naroda je Republika Srpska. Naše istorijsko pamćenje nas obavezuje da cijenimo Republiku Srpsku, a Republika Srpska je institucionalni okvir da se zlo više nikad ne desi. Često kažemo da narod koji nema svoje institucije i državu ne može sačuvati ni svoju fizičku egzistenciju", rekao je Karan.
On smatra da je Zafranovićev film doprinos upravo tom istorijskom pamćenju i kulturi sjećanja.
Karan je rekao da je vrlo važno što je Deklaracijom Svesrpskog sabora identifikovan jedinstven identitet srpskog naroda, bilo gdje da se nalazi, pa i njegove golgote.
On je dodao da je jedna od tih ključnih tačaka rezolucije Svesrpskog sabora upravo ovaj film.
"Naša djeca da imaju zajedničke ekskurzije, da obiđu sva ta mjesta golgote: i Kozaru, i Jasenovac, i Donju Gradinu, i Jadovno. Da obiđu sva ta mjesta i na toj spoznaji da prije svega cijene sadašnjost i Srbije i Republike Srpske. Ali ono što je posebno: da učine sve da u budućnosti se više nikada ne desi ni Kozara, ni Jadovno, ni Jasenovac, ni bilo koje stratište", naglasio je Karan.
Karan je podsjetio da je nedavno bio na Krfu i da je tamo delegacija bacila cvijeće u "plavu grobnicu".
"Previše je plavih grobnica srpskog naroda, previše grobova iznad kojih nema krsta, ali ima duše, duha, ponosa i snage da danas cijenimo i vrednujemo ovo što imamo, a to što imamo zove se sloboda. Ta sloboda se zove Republika Srpska i Srbija", dodao je Karan.
Film je zasnovan na istorijskim događajima i svjedočenjima o stradanju srpskog naroda Kozare, kao i jevrejskog i romskog naroda tokom Drugog svjetskog rata, sa posebnim fokusom na djecu, koja su tokom ofanzive 1942. godine odvojena od roditelja i deportovana u logore i druga mjesta širom tadašnje NDH.
Radnja filma smještena je u vrijeme raspada Kraljevine Jugoslavije 1941. godine, kada je, pod pokroviteljstvom nacističke Njemačke, osnovana kvinslinška NDH, u okviru koje je formiran Jasenovac, logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca.
Kroz isprepletane perspektive žrtava i počinilaca, Zafranović istražuje anatomiju zla, gdje Srbi, Jevreji, Romi i hrvatski antifašisti stradaju od ruku osmorice ustaških ubica, od kojih se jedan nakratko pobuni, ali i sam postaje žrtva zla kojem služi.
Ovo filmsko ostvarenje, u produkciji "TS medija", nastalo je prema scenariju Arsena Diklića i Zafranovića iz 1986. godine.
Autorsku i glumačku ekipu, predvođenu Zafranovićem, čini više od 100 glumaca i više od 60 profesionalaca iz cijelog regiona, među kojima Miki Manojlović, Aleksej Bjelogrlić, Milan Marić, Katarina Radivojević, Rene Bitorajac, Leon Lučev.
Premijeri su prisustvovali i predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović, ministar uprave i lokalne samouprave Senka Jujić.
Premijernom prikazovanju filma prisustvovali su i predstavnici Srpske pravoslavne crkve, diplomatskog kora, predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama, predstavnici Trećeg (Republika Srpska) puka Oružanih snaga, preživjeli logoraši, te brojni predstavnici političkog, društvenog i kulturnog života Republike Srpske.
Snimanje filma pomogle su institucije Republike Srpske i Srbije.
(Srna/Mondo)