Mala nužda

Koliko često idete u WC? Evo kako da znate da imate problem

Autor Vesna Kerkez

Koliko često je normalno da se ide u WC? Stručnjaci otkrivaju koja brojka je znak za alarm.

Izvor: Lucky Business/Shutterstock.com

Ukoliko je sve u redu sa vašim urinarnim traktom, nećete imati problema da stignete do WC-a kad osjetite poriv za mokrenjem. Međutim, neki nisu te sreće. Prema "John Hopkins Medicine", nevoljno ispuštanje urina ili urinarna inkontinencija pogađa skoro 25 miliona odraslih, najčešće žene starije od 50 godina.

Ovo obojenje se definiše kao nevoljni gubitak kontrole bešike, što je takođe povezano sa prečestim odlascima u toalet. Zapravo, doktori upozoravaju da česi i iznenadni porivi za pražnjenjem bešike mogu i te kako da budu razlog za zabrinutost. 

Koliko je to "prečesto"? Ako mokrite više od osam puta u toku 24 sata, to može biti znak preaktivne bešike.

Slično kao kod urinarne inkontinencije, prekomjerno aktivna bešika (OAB) je još jedan oblik gubitka kontrole bešike. Ako unosite dovoljno tečnosti i vodite računa o hidiranju organizma, možda ste navikli da često idete u toalet, ali stručnjaci klinike Mejo ističu da ovo može biti tihi simptom bolesti. Kažu, ako idete osam ili više puta tokom 24 sata u WC, obavezno se posavjetujte sa ljekarom.

Češći problem kod žena

Uz često mokrenje, prekomjerno aktivna bešika može da bude povezana sa mnogim drugim simptomima - buđenje više od dva puta tokom noći radi mokrenja, nenamjerno izlučivanje urina i poteškoće u kontroli nagona za mokrenjem. Ovo je prilično uobičajeno stanje, a studije pokazuju da je mnogo češće kod žena nego kod muškaraca. U istraživanju iz 2012. objavljenom u "Neurourology and Urodinamics", istraživači su otkrili da je ukupna prevalencija OAB bila 30 procenata kod žena i samo 16,4 procenata kod muškaraca.

Uticaj na svakodnevni život

Ovo stanje može da ima veliki uticaj na vaše svakodnevne navike, uključujući i na to kako se ponašate i osjećate u društvenim situacijama.

"Ako imate preaktivnu bešiku i trčite u kupatilo svakih pola sata ili morate da nosite debele uloške i brinete se da ćete i dalje 'popustiti', to zaista utiče na vaš svakodnevni život", objašnjava Emili Slipnik,  urolog na Klivlendskoj klinici.

Osobe koje pate od ove bolesti kažu da su im svakodnevne aktivnosti ograničene. U istraživanju iz 2007. objavljenom u "Current Medical Research and Opinion", 38 procenata žena sa OAB reklo je da su imale manje fizičkih aktivnosti zbog svog zdravstvenog stanja.

(MONDO)