"Mnogi misle da SPF 50 bolje štiti od 30": Ekspert za lica najljepših žena na svijetu razbija mit

Veći broj SPF-a na pakovanju kreme za sunčanje ne znači uvijek i bolju zaštitu. Iako bi moglo da se pomisli da SPF 50 štiti bolje od SPF 30, dermatolozi objašnjavaju da su razlike iznenađujuće male. Šta onda da izaberete - 50, 30 ili možda 15? Od čega to zavisi? Koje greške najčešće pravite kada koristite kreme za sunčanje? Zašto čak ni najbolji SPF neće djelovati kako treba ako ga ne koristite na pravi način?

UV zračenje - koje vrste postoje?

Na policama drogerija izbor krema i ulja sa zaštitnim faktorom je ogroman - SPF 15, 30, 50. Možda vam djeluje da što je veći faktor, to je bolja zaštita, ali u praksi to nije baš tako. Ultraljubičasto zračenje, odnosno UV zračenje, nevidljivi je dio sunčeve svjetlosti i dijeli se na tri glavne vrste: UVA, UVB i UVC.

Najviše ima UVA zračenja, čak 95 odsto. Ono najdublje prodire u kožu i odgovorno je, između ostalog, za fotostarenje, gubitak elastičnosti, fleke i bore. Važno je i to što djeluje tokom cijele godine, čak i kada je oblačno, a prolazi kroz staklo.

UVB zračenje, iako čini samo 5 odsto zračenja, snažnije djeluje na kožu jer je odgovorno za tamnjenje, ali i za opekotine od sunca i oštećenje DNK ćelija, što može da dovede do melanoma ili raka kože.

Najopasnije je UVC zračenje, ali zbog njega ne moramo da brinemo, jer ne prolazi kroz Zemljinu atmosferu i samim tim ne dopire do naše kože.

Hemijski ili mineralni - koji filter izabrati?

Kreme za sunčanje mogu da se podijele na dvije vrste - one sa hemijskim filterima i one sa mineralnim filterima. Oba tipa imaju zadatak da ograniče štetno UV zračenje, ali to rade na različit način.

Hemijski filteri prodiru u površinski sloj kože i apsorbuju UV zračenje, pretvarajući ga u toplotu. Zbog toga su obično laganiji, lakše se razmazuju i ne ostavljaju bijeli trag na koži. Zato ih za svakodnevnu njegu lica i dekoltea najčešće biraju osobe sa masnom ili mješovitom kožom. Ipak, kod osoba sa osjetljivom kožom ili alergijom, takva krema može da izazove iritaciju. Treba da imate na umu i da se hemijski filteri nanose oko 30 minuta prije izlaganja suncu, kako bi imali vremena da se upiju u kožu.

Mineralni filteri, kao što su cink-oksid i titanijum-dioksid, ne prodiru u kožu, već na njenoj površini stvaraju sloj koji odbija i raspršuje zračenje. Djeluju odmah nakon nanošenja i preporučuju se osobama sa osjetljivom kožom, trudnicama i djeci. Njihova mana može da bude gušća tekstura i mogućnost da ostave bijeli film na koži, mada je kod savremenih formula taj efekat sve manje vidljiv.

Šta je SPF i šta da uradite da bi zaista djelovao?

SPF, odnosno Sun Protection Factor, pokazatelj je zaštite od sunčevog zračenja. Jednostavno rečeno, on govori koliko dugo možete da boravite na suncu bez rizika od opekotina, u poređenju sa situacijom kada ne koristite zaštitni faktor.

SPF 30 zaustavlja oko 97 odsto UV zraka, dok SPF 50 zaustavlja oko 98 odsto. Razlika je samo jedan odsto, ali kod osoba sa veoma svijetlim tenom ili poslije dermatoloških tretmana, može da bude značajna.

Kako kaže Džoana Čeh, slavna kozmetičarka, koja sarađuje sa poznatima kao što su Kim Kardašijan, Dženifer Aniston, Hejli Biber i Ana Vintur, odgovarajući zaštitni faktor u kombinaciji sa redovnim nanošenjem ključ je bezbjednosti kože. Ona sama radije koristi SPF 30 ili 35, jer viši faktori mogu da izazovu neželjene reakcije na koži, a ne obezbjeđuju znatno veću zaštitu.

Često, kada posegnete za SPF-om, mislite da viši broj znači jaču i dugotrajniju zaštitu. Međutim, zaštita ne zavisi samo od broja na pakovanju, već od toga koliko često ponovo nanosite kremu sa zaštitnim faktorom.

Većina ljudi koristi premalo kreme, zbog čega čak i SPF 50 može da pruži efekat kao SPF 15 ili 20. Osim toga, osobe koje biraju viši SPF često pogrešno misle da će krema nanijeta jednom djelovati cijeli dan, što je velika greška.

Svaku kremu sa zaštitnim faktorom trebalo bi ponovo da nanesete poslije dva sata, kao i poslije kupanja, znojenja ili brisanja kože peškirom.

(MONDO)