Zašto bi trebalo da doručkujete prije 11 sati? Evo kako utiče na zdravlje, ali i na mršavljenje

• Doručak prije 11 sati može biti povezan sa boljom kontrolom tjelesne mase.
• Raniji prvi obrok može imati pozitivan uticaj na krvni pritisak i metabolizam.
• Vrijeme obroka treba prilagoditi sopstvenim potrebama i dnevnom ritmu.

Kada je cilj mršavljenjei očuvanje zdravlja, mnogi prvo pomisle na brojanje kalorija, stroge dijete i izbacivanje pojedinih grupa namirnica. Takvi pristupi, međutim, često brzo postanu naporni i teško ih je dugoročno održavati.

Nova naučna saznanja ukazuju na to da bi vrijeme prvog obroka moglo da ima važnu ulogu u regulisanju tjelesne mase i zdravlja srca. Prema rezultatima istraživanja, jednostavna promjena vremena doručka može biti dio zdravijeg režima ishrane, bez stalnog osjećaja gladi i rigoroznih restrikcija.

Magična granica: Zašto je 11 sati važan trenutak

Istraživanje objavljeno 2023. godine u stručnom časopisu „Nutrients“ analiziralo je uticaj vremenski ograničene ishrane, poznate i kao povremeni post (intermittent fasting), u poređenju sa klasičnim smanjenjem kalorijskog unosa.

Naučnici su uporedili tri različite grupe ispitanika – one koji su doručkovali rano, one čiji je prvi obrok bio kasnije, kao i grupu bez precizno definisanog vremena za početak obroka. Rezultati su pokazali da su osobe koje su svoj „prozor“ za ishranu otvarale prije 11 sati ujutru ostvarivale bolje rezultate u pojedinim aspektima:

• Brži gubitak kilograma: Kada se sa obrocima počne ranije tokom dana, ranije se završava i posljednji obrok. Na taj način tijelo ranije ulazi u period bez hrane, što može produžiti vrijeme tokom kojeg koristi uskladištenu energiju.
• Snižavanje krvnog pritiska: Pozitivan uticaj na vrijednosti krvnog pritiska zabilježen je prvenstveno kod osoba koje su doručkovale prije 11 sati, dok kod onih sa kasnijim prvim obrokom ovaj efekat nije bio toliko izražen.
• Metabolička usklađenost: Organizam funkcioniše prema unutrašnjem biološkom satu, odnosno cirkadijalnom ritmu. Hormoni važni za regulaciju metabolizma i obradu glukoze, poput insulina i kortizola, imaju izraženu aktivnost upravo u jutarnjim satima.

Kako vrijeme doručka može da utiče na krvni pritisak

Krvni pritisak prirodno raste u jutarnjim satima, a vrijeme prvog obroka može imati fiziološki značaj. Prema navodima iz teksta, period unutar prvog sata nakon buđenja može biti povoljan trenutak za doručak.

U tom periodu metabolizam prelazi iz noćnog mirovanja u dnevnu aktivnost, dok unos hrane može doprinijeti stabilnijem energetskom i hormonskom odgovoru.

Doručkovanje u prvih 30 do 60 minuta nakon buđenja može imati nekoliko potencijalnih koristi:

• Smanjenje nivoa kortizola: Pravovremeni obrok može doprinijeti smanjenju kortizola, hormona stresa koji je prirodno povišen ujutru i ima važnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska.
• Bolja osjetljivost na insulin: Pravilan raspored obroka može doprinijeti boljoj kontroli nivoa šećera u krvi i efikasnijem iskorišćavanju hranljivih materija.
• Podrška krvnim sudovima: Pravilan unos hranljivih materija može doprinijeti normalnoj funkciji i elastičnosti krvnih sudova.

Nasuprot tome, preskakanje doručka može uticati na prirodnu hormonsku dinamiku i ritam kortizola. Dugoročno, neredovni obrasci ishrane mogu biti povezani sa većim rizikom od metaboličkih i kardiovaskularnih problema.

Važno: Rezultati ovakvih istraživanja ne znače da svaka osoba mora da doručkuje u tačno određeno vrijeme. Potrebe zavise od ukupne ishrane, zdravstvenog stanja, dnevnog ritma i drugih faktora. Ako imate zdravstvene probleme ili uzimate terapiju, raspored obroka najbolje je uskladiti sa savjetom ljekara ili nutricioniste.