Psiholozi mogu da predvide kakve stavove neko ima prema ratu, ljudi sa 2 mračne osobine češće podržavaju sukobe, dok su iznenađenje teoretičari zavjera.
- Utvrđeno je da su određene osobine ličnosti povezane sa stavom koji neko ima o ratu.
- Pokornost autoritetu predviđa će osoba biti naklonjenija vojnom sukobu, dok su teoretičari zavjere manje skloni tome da podrže rat.
Kako se vojni sukob u Iranu zahuktava, debata o ratu izgleda da se fokusira na pitanja kao što su pravno ili moralno opravdavanja sukoba. A nedavno istraživanje sugerisalo je da, pored očigledne politike, psihologija može zapravo da objasni da li ljudi usvajaju proratni ili antiratni stav, piše psychologytoday.com.
Studija je obuhvatila veliki uzorak od preko hiljadu pojedinaca u Velikoj Britaniji i otkrila intrigantne veze između karakternih osobina i nivoa podrške ratu.
Pod nazivom "Autoritarizam i psihologija rata: Istraživanje osobina ličnosti u legitimaciji vojnog sukoba", istraga je, kao i prethodna istraživanja, otkrila da su muškarci znatno skloniji podržavanju vojnog sukoba u poređenju sa ženama, kao i stariji ljudi u poređenju sa mlađima, dok su oni sa desnim političkim stavovima takođe skloniji podržavanju ratovanja.
Djetinjstvo i društvena dominacija određuju stav prema ratu
Pojavilo se intrigantno otkriće koje se onosi na vezu između iskustava iz ranog života koja očigledno oblikuju stavove odraslih prema agresiji.
Zlostavljanje u djetinjstvu mjereno je korišćenjem pitanja u studiji koja su procjenjivala emocionalno i fizičko zlostavljanje (npr. "Ljudi u mojoj porodici su mi govorili bolne ili uvredljive stvari" i "Bio sam toliko jako udaren da sam imao modrice ili ogrebotine“). Povrede u djetinjstvu bile su značajan prediktor proratnih stavova, što sugeriše da nevolje u ranom životu doprinose kasnijoj podršci ratu.
Faktor ličnosti koji se naziva "orijentacija ka socijalnoj dominaciji", ili SDO, dnosi se na sklonost ka "hijerarhijskom pogledu na svijet“ takođe je značajno predvidio da će osoba podržati rat.
Oni koji imaju niske rezultate na SDO usvajaju egalitarniju ideologiju koja ne dijeli ljude u kategorije ili grupe, već se opredjeljuje za stavove koji se slažu sa osjećanjima kao što su "univerzalna prava čovjeka“ ili "svi ljudi su božja djeca".
Osobe sa niskim SDO skorom vole manju nejednakost među grupama, a osobe sa visokim SDO češće će se slagati sa sljedećim tvrdnjama: "Važnije je pobijediti nego kako se igra", "Napredovati po svaku cijenu", "Ponekad je rat neophodan da bi se druge zemlje 'stavile na svoje mjesto', "Inferiorne grupe treba da ostanu tamo gdje im je mjesto."
Spremnost da se potčine autoritetu
Pomenuti istraživači su takođe otkrili da je osobina ličnosti koja se naziva "autoritarna pokornost“ snažno povezana sa podrškom ratu. To se odnosi na one koji pokazuju veliko poštovanje prema autoritetu i koji su pokorni uspostavljenim moćima. Kao rezultat toga, oni imaju tendenciju da pokazuju agresivnosti neprijateljstvo prema onima koji odstupaju od normi koje podržavaju autoriteti.
Izgleda da što su ljudi pokorniji autoritetu, to postaju stroži prema onima koji odstupaju od onoga što autoriteti preferiraju.
Autoritarna pokornost je stoga povezana sa vrednovanjem društvenog konformizma, a "autoritarna agresija" je neprijateljstvo usmjereno prema onima za koje se čini da ugrožavaju društveni poredak.
Psihološka teorija koja stoji iza autoritarnog tipa ličnosti naglašava tendenciju veoma pokornih pojedinaca da se usklade sa agresivnom državnom politikom, uključujući i ratovanje. Teorija je da autoritarni lideri poput Adolfa Hitlera ne bi mogli postići moć i kontrolu koju su razvili nad milionima sljedbenika, bez psihološke karakteristike kao što je autoritarna pokornost.
Još jedan zanimljiv nalaz ove studije jeste rezultat da su oni koji su skloniji podržavanju teorija zavjere bili manje skloni da budu proratni. Autori sugerišu da skepticizam teoretičara zavjere prema državnim i vojnim narativima zapravo može dovesti do toga da se protive ratu.
Psihopati, sadisti, narcisi i makijavelisti
Još jedna osobina ličnosti za koju je utvrđeno da je posebno snažno povezana sa proratnim stavovima bio je sadizam, koji karakteriše uživanje u okrutnosti i povređivanju. Autori su tvrdili da sadizam postaje jedinstveno relevantan faktor u razumijevanju zašto neki podržavaju borbu kao legitimno sredstvo rješavanja sukoba. Među ostalim takozvanim mračnim osobinama ličnosti, samo se psihopatija pojavila kao psihološka osobina značajno povezana sa podrškom ratu.
Međutim, utvrđeno je da su druge dvije klasične mračne osobine ličnosti, narcizam i makijavelizam, možda iznenađujuće, neznačajne, što ukazuje da na to podrška ratu nije prvenstveno vođena samovažnošću ili strateškim manipulacijama, već dubljom sklonošću ka agresiji i dominaciji.
Procjena ličnosti na osnovu stavova prema ratu
Jedna od intrigantnih implikacija istraživanja poput ovog jeste moguće spekulisanje o "obrnutom inženjeringu“. Drugim riječima, ako upoznate ljude koji su snažno proratni ili antiratni, moguće je zaključiti ili predvideti određene aspekte njihove ličnosti, pa čak i djetinjstva, s obzirom na veze koje je ova studija pronašla. U svakom slučaju, ovakva istraživanja sugerišu da bi ljudi mogli da idu u rat iz dublje ukorenjenih psiholoških razloga nego što se obično priznaje u javnosti.