U toaletu jednog srednjovekovnog bolničkog objekta, istraživači su pronašli gomilu ostataka hrane i biljaka, među njima i sjeme grožđa staro oko 600 godina. Njegovom analizom, došli su do neočekivanog otkrića.
DNK analiza sjemena iz toaleta otkrila im je da je ono genetski identično savremenom grožđu pino noar. Drugim riječima, sorta koja se danas koristi za neka od najpoznatijih crvenih vina svijeta praktično nije promijenjena više od šest vijekova.
Tajna dugovječnosti sorte
U studiji su učestvovali istraživači sa Univerziteta u Tuluzu i Instituta za evolutivne nauke u Monpeljeu u Francuskoj, a rezultati su objavljeni u časopisu Nature Communications.
Naučnici su ispitali oko 50 sjemenki grožđa sa koje datiraju od bronzanog do srednjovjekovnog doba. Korišćenjem savremenih tehnika sekvenciranja DNK, uspeli su da rekonstituišu genetske profile sjemenki i uporede ih sa genomima današnjih sorti grožđa.
Ono što im je posebno privuklo pažnju jeste činjenica da je jedno od ovih sjemena, pronađeno u latrini bolnice iz 15. vijeka u Valensijen na jugu Francuske, imalo identičnu genetsku podudarnost sa modernom sortom pino noir.
Kako je moguće da sorta ostane toliko nepromijenjena kroz vijekove?
Tajna leži u tehnikama starog vinogradarstva. Dok seme proizvodi genetski različite biljke, vinogradari u srednjem vijeku su primijenjivali vegetativnu reprodukciju, tj. kloniranje reznicama. Tako su očuvali željene karakteristike biljke: aromu, boju, veličinu.
Zahvaljujući ovoj tehnici, pino noar je ostao praktično isti.
Ovo istraživanje nam otkriva i koliko su srednjovjekovni vinogradari bili praktični i strpljivi naučnici svog doba, ali i kako savremena arheologija zajedno sa modernim tehnologijama može da oživi istoriju u tanjiru ili čaši.
(EUpravo zato)