Nova istraživanja otkrivaju da je Sunce možda progutalo planetu tipa Superzemlja, ostavljajući hemijske tragove u svojoj unutrašnjosti.
Naša zvijezda i primarni izvor energije koji omogućava život na ovoj planeti možda je ujedno i kosmički kanibal. To pokazuju nova istraživanja koja sugerišu da je Sunce prije više milijardi godina, u svojoj ranoj istoriji, možda progutalo planetu tipa "Superzemlja". A naša zvijezda možda još uvijek skriva dokaze za to.
Naučnici koji stoje iza ovog istraživanja vjeruju da otisci ovog nasilnog proždiranja planete još uvijek postoje u unutrašnjosti Sunca. Superzemlje su česti stanovnici drugih planetarnih sistema, a ova otkrića mogu objasniti zašto u Sunčevom sistemu nema takvog svijeta, piše Space.
"Naša nova studija sugeriše da je planeta nekoliko puta masivnija od Zemlje možda pala u mlado Sunce i ostavila trajni hemijski trag duboko u njemu", naveo je u saopštenju Mutlu Jildiz sa Univerziteta Ege u Turskoj.
Jildiz i njegove kolege teoretišu da bi ovaj Sunčev čin "planetarnog infanticida" mogao pomoći da se objasne razlike između posmatranja Sunca i onoga što predviđaju modeli zvjezdane evolucije. To uključuje dubinu Sunčeve konvektivne zone i takozvanu strukturu brzine zvuka odmah ispod konvektivne zone.
To bi takođe moglo da objasni zašto na površini Sunca nedostaje element litijum.
"Modelovanjem evolucije Sunca i poređenjem rezultata sa preciznim posmatranjima njegove unutrašnjosti, otkrili smo da bi gutanje Superzemlje moglo pomoći u objašnjavanju dugogodišnjih razlika između standardnih solarnih modela i posmatranja, uključujući suptilne promjene u unutrašnjoj strukturi Sunca i smanjenu zastupljenost litijuma", rekao je Jildiz. "Zanimalo nas je da li bi ovi problemi mogli imati zajedničko porijeklo u ranoj hemijskoj istoriji Sunca."
Istraživač je objasnio da su mlade zvijezde poput Sunca u svojoj ranoj fazi okružene ogromnim spljoštenim oblacima gasa i prašine zvanim protoplanetarni diskovi, gdje se znatne količine materijala mogu kretati između diska i zvijezde.
"Pošto su planete napravljene od materijala koji se hemijski razlikuje od gasa u disku, pitali smo se da li je rano gutanje planete moglo da ostavi hemijski potpis unutar mladog Sunca", rekao je Jildiz.
Šta se desilo sa Sunčevim planetarnim obrokom?
Koristeći napredni softver za zvjezdanu evoluciju, Jildiz i njegove kolege testirali su svoju ideju istražujući različite načine na koje je Sunce moglo da proguta planetu.
Njihovi rezultati pokazali su da se sa trenutnim karakteristikama Sunca najbolje poklapa kanibalizam planete koja je između pet i deset puta masivnija od Zemlje - tipa planete zvanog Superzemlja. Ovo bi moglo da objasni neobične, nepredviđene osobine Sunca.
"Mislili smo da bi gutanje planete moglo uticati na solarnu strukturu, ali nismo očekivali da će se proračuni usmjeriti na tako specifičan opseg mase Superzemlje", rekao je profesor Jildiz.
"To je bio jedan od najzanimljivijih ishoda studije."
Istraživanje ovog tima podržavaju i prethodne studije koje sugerišu da se jedna ili više Superzemalja moglo formirati unutar Merkurove orbite, najbliže planete Suncu.
Ovi svjetovi bi potom migrirali kroz protoplanetarni disk koji je okruživao mlado Sunce prije nego što bi se srušili u zvijezdu.
Međutim, ova nova studija ostavlja otvorenom mogućnost da bi nešto drugo, osim ovog nasilnog sudara sa Suncem, moglo da objasni odstupanja u mjerenjima unutrašnjosti Sunca i njegovog sadržaja litijuma. Modelu ovog tima nije neophodno da je planeta u potpunosti apsorbovana u Sunce.
Trenutno je ova ideja zasnovana na računarskom modelovanju i neobjašnjenim karakteristikama Sunca, ali istraživači vjeruju da bi predviđeni strukturni i hemijski potpis gutanja planete još uvijek mogao postojati unutar naše zvijezde i da bi mogao biti otkriven.
"Raniji rad je pretpostavio da se Superzemlja mogla formirati i migrirati u mlado Sunce. Naš rad postavlja pitanje da li bi samo Sunce još uvijek moglo nositi uočljive dokaze da se takvo gutanje zaista dogodilo, i vjerujemo da bi moglo", zaključio je Jildiz i dodao:
"Sljedeći korak je da vidimo da li se ovi otisci mogu nezavisno detektovati."
(MONDO)