Da li je bezglutenska dijeta toliko zdrava kao što mislimo?
Iako bezglutenska dijeta može da pomogne u ublažavanju simptoma kod raznih stanja povezanih sa osjetljivošću na gluten, potencijalni rizici mogu da nadmaše potencijalne koristi. Samo oni sa celijakijom i drugim dijagnostikovanim intolerancijama na gluten treba da ga izbjegavaju, jer trenutni dokazi pokazuju da izbjegavanje glutena nema zdravstvenih prednosti za one koji ne pate od ove bolesti. Iako danas mnogi vjeruju kako je gluten sam po sebi nezdrav, to nije tako. Čak, bezglutenska dijeta može negativno da utiče na zdravlje, prenosi Danas.
Nedostaci u ishrani
Namirnice od cijelog zrna kao što su proizvodi od hljeba, tjestenine i žitarice za doručak su često obogaćene i stoga doprinose značajnim količinama vlakana, vitamina i minerala u ishrani. Većina rafinisanog hljeba bez glutena, tjestenina i žitarica za doručak nisu obogaćeni, što otežava dobijanje ovih važnih hranljivih materija. "Nema razloga da neko ko se osjeća dobro počne dijetu bez glutena. To nije dijeta koja promoviše zdravlje sama po sebi", rekao je dr Benjamin Lebvol.
Direktor kliničkih istraživanja u Centru za celijakiju Univerziteta Kolumbija, dr Benjamin Lebvol, primijetio je da je jedan od glavnih problema sa izbjegavanjem žitarica koje sadrže gluten, kao što su pšenica, raž ili ječam, kao i drugih žitarica, to što može da smanji ukupni kvalitet ishrane.
"Najčešći problem sa kojim se ljudi suočavaju kada započnu dijetu bez glutena jeste taj što njihov unos vlakana često opada. Vlakna su važna za opšte zdravlje probave, tako da neadekvatan unos može da dovede do zatvora i drugih problema sa crijevima. Takođe može učiniti da se osjećate manje siti, što može dovesti do viška unosa kalorija i mogućeg povećanja tjelesne težine. Iako žitarice nisu jedini dostupni izvor vlakana, one su dobre, a većina ljudi danas ne uspijeva da dobije preporučeni unos od 20 do 40 grama dnevno, u zavisnosti od pola i starosti", smatra dr Lebvol.
Utvrđeno je da ljudi sa celijakijom na strogoj dijeti bez glutena imaju neadekvatan unos vlakana, gvožđa i kalcijuma. Pretjerano oslanjanje na prerađene proizvode bez glutena može da dovede do smanjenog unosa određenih hranljivih materija kao što su vlakna i vitamini B koji štite od hroničnih bolesti, prema Harvardskoj školi javnog zdravlja. Da biste uravnotežili hranljive materije izgubljene odustajanjem od glutena, izaberite hranu bez glutena bogatu hranljivim materijama, poput voća, povrća i cijelih žitarica umjesto upakovanih, prerađenih opcija bez glutena.
Gojenje
Mnogi ljudi pogrešno pretpostavljaju da su grickalice bez glutena zdravija alternativa grickalicama koje sadrže gluten, ali neki obrađeni proizvodi bez glutena sadrže više masti, šećera i kalorija i mogu da dovedu do povećanja tjelesne težine. Pored toga, oni sa netolerancijom na gluten mogu da dožive poboljšanu apsorpciju hranljivih materija, smanjenu nelagodnost u stomaku i povećan apetit nakon početka dijete, što doprinosi povećanju tjelesne težine.
Umjesto kolačića ili kolača bez glutena, birajte deserte na bazi voća, kao što je parfe od jogurta. Birajte izvore proteina sa niskim sadržajem masti kao što su nemasno meso, živina bez kože, riba i drugi morski plodovi. Umjesto punomasnog sladoleda, odlučite se za nemasno ili obrano mlijeko, nisko-masne sireve, nemasni ili nemasni jogurt ili sorbet.
Veći rizik od kardiovaskularnih bolesti
Mnoga istraživanja su otkrila da ljudi sa većim unosom cijelih žitarica imaju značajno manji rizik od srčanih oboljenja u poređenju sa grupama koje jedu manje. Istraživanje na više od 100.000 učesnika bez celijakije otkrila je da oni koji su ograničili unos glutena imaju povećan rizik od srčanih bolesti u poređenju sa onima koji su imali veći unos glutena.
Dugotrajno uzimanje glutena ishranom nije povezano sa rizikom od koronarne bolesti srca. Međutim, izbjegavanje glutena može da dovede do smanjene potrošnje korisnih cijelih žitarica, što može da utiče na rizik od kardiovaskularnih bolesti. "Ne treba podsticati promociju dijete bez glutena među ljudima koji nemaju celijakiju", piše British Medical Journal.
(MONDO)