Doktor otkriva kako da pobijedimo stres: Od načina razmišljanja pa sve do ishrane

Uznemireni ste, napeti i razdražljivi. Uzbuđujete se zbog sitnica, osećate se preopterećeno i na poslu i kod kuće. Niste u stanju da razmišljate sabrano, jasno i razborito. Rastreseni ste, zaboravni, dekoncentrisani. Umorni ste i iscrpljeni. Fali vam energije. Ne možete da se opustite. Osjećate stalan pritisak. Na “ivici” ste. Spavate loše, isprekidano, ustajete rano, ustajete umorni. Malo vas šta može obradovati. Nezainteresovani ste, bezvoljni, nemotivisani… Niste pogriješili, ono što opisujete naziva se stresom.

Stres angažuje cijeli organizam i dovodi do aktivacije i hiperaktivacije kardiovaskularnog, nervnog i endokrinog sistema. Može se manifestovati različitim fizičkim tegobama: glavoboljom, izraženom napetošću mišića vrata i leđa, podrhtavanjem ruku, kožnim promjenama, stomačnim simptomima, osjećajem gušenja, lupanjem i preskakanjem srca…

Kada je stresno stanje prolongirano, kada je organizam preopterećen u dužem vremenskom periodu, može doći do nastanka psihosomatskih bolesti koje predstavljaju tjelesna oboljenja izazvana psihičkim uzrocima. U ove bolesti ubrajamo: povišen krvni pritisak, astmu, hipertireozu, čir želuca, ulcerozni kolitis, psorijazu, vitiligo, alopeciju areatu, šećernu bolest, infarkt srca, moždani udar, maligne bolesti…

Ovo je nekoliko savjeta za borbu protiv stresa:

• Nemojte preuveličavati male probleme. Promijenite perpspektivu, promijenite ugao posmatranja.
• Izbjegavajte stresne situacije boljim planiranjem: uzmite više vremena za obavljanje poslova tako da ne morate da žurite. Isplanirajte dan tako da gospodarite svojim vremenom, a ne ono vama. Naučite da kažete “ne” kad ste preopterećeni. I naučite da kažete “da” malim i malo većim zadovoljstvima.
• Nemojte se opterećivati porazima i neuspjesima iz prošlosti.
• .Nemojte brinuti o stvarima koje bi se mogle dogoditi u budućnosti, jer nam znanje o budućnosti nije dato. Usmjerite se na sadašnjost. Živite sada i ovdje.
• Nađite vremena za odmor i relaksaciju svakog dana. I nemojte zbog toga, da se niste usudili, imati grižu savjesti!
• Hranite se zdravo. Ishrana sa mnogo žitarica, povrća i voća, uče nas nutricionisti, pojačava otpornost na stres.
• Razgovarajte sa dragim osobama. Nekada je dovoljno samo to da vas neko sasluša, da vas neko čuje. Neka oni koje volite, znaju da ih volite. Pokažite im to i riječju i djelom i tijelom. 

Evo i nekih savjeta kako prevazići stres, a koji se nalaze u psihijatrijskim i psihološkim knjigama?

1. Prihvatanje teškoća sa humorom. Uvijek imajte na umu reči onog genijalnog italijanskog oskarovca: "Smijeh spašava od užasa".
2. Premještanje pažnje na druge sadržaje, kao što su umjetnost, hobiji, kućni ljubimci, putovanja.
3. Tehnike relaksacije, kao što su joga, autogeni trening, meditacija. 
4. Bavljenje netakmičarskim sportom. Birajte: lopta ili reket, teren ili bazen, dvorana ili poljana. 

Ipak, ako vam ništa od navedenog ne pomaže, potražite stručnu pomoć, savjetuje dr Nebojša Živković iz Klinike za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević".

 (MONDO)