Pretpostavlja se da Iman Helif, bokserka iz Alžira i žena sa povišenim muškim hormonima, ima DSD poremećaj.
Italijanska bokserka Anđela Karini izgubila je borbu protiv Alžirke Imane Helif za 46 sekundi u osmini finala Olimpijskih igara 2024. Italijanka je dobila dva udarca u lice, nakon kojih je tražila prekid meča. U prvoj izjavi nakon meča otkrila je da "nikada u životu nije bila tako jako udarena", a potom su razlike u se*sualnom razvoju postale glavna tačka kontroverze na ovogodišnjim Olimpijskim igrama. O čemu je riječ?
Helif još uv8uek nije komentarisala ovu situaciju, ali se priča da boluje od DSD-a, rijetkog poremećaja koji pogađa samo 0,05-1 odsto populacije. DSD, koji se takođe naziva interse*sualni poremećaj, može da uzorkuje da žene imaju muške hromozome ili anatomiju. Alžirka Iman Helif ranije je bila isključena sa Svjetskog prvenstva jer je Svjetska bokserska federacija utvrdila da je "biološki muškarac", odnosno da ima povišeni nivo muških hormona za jednu ženu.
DSD je termin za preko 40 pojedinačnih stanja koja se razvijaju u materici. Na primjer, neko može da bude rođen sa ženskim polnim organima, ali ima kombinaciju XY hromozoma tipičnu za muškarce, kao i unutrašnje, skrivene te*tise. Oni ljudima mogu da pruže neobične kombinacije hromozoma i reproduktivnih organa, što u pogledu sporta, može da poboljša njihove performanse.
Na primjer, sportista može da bude rođen sa ženskom anatomijom, ali ima DSD, što uzrokuje da ima povišen nivo testosterona, hormona neophodnog za izgradnju mišića i snage. Iako se mnogi DSD poremećaji otkrivaju pri rođenju, neki ne postaju očigledni sve do puberteta ili kao rezultat medicinskih operacija, testova ili čak autopsija.
Iman Helif nije jedina
U nekim slučajevima, sportisti su otkrili da imaju DSD samo tokom ljekarskih pregleda prije takmičenja, što je dovelo do njihove diskvalifikacije i okončanja njihovih snova da predstavljaju svoju zemlju. Jedan od najpoznatijih primjera u sportu je slučaj južnoafričke trkačice Kaster Semenje.
Semenja, osvajačica zlatne olimpijske medalje, pati od DSD-a koji se zove nedostatak 5-alfa-reduktaze, što znači da ima muške XY hromozome i proizvodi veći nivo testosterona nego što je normalno kod žena. Ova vrsta DSD-a može da se javi kod osoba sa ženskom reproduktivnom anatomijom i genitalijama, kao u slučaju Semenje.
Ranije je navela da ima muške unutrašnje te*tise, da nema matericu, ali da ima ženski polni organ. Semenja, koja je dominirala u ženskom trčanju od 2009. do 2019. godine, bila je primorana da uzima ijekove kao što su pilule za kontrolu rađanja kako bi snizila nivo testosterona, što je izazvalo kontroverzu jer je morala da ispuni nove propise koji ograničavaju nivoe hormona tokom ženskih takmičenja.
Semenja je ranije ispričala kako joj je to izazvalo "napade panike", kao i da je to bio ogroman stres za nju koji ju je natjerao da "povraća svaki dan". Pitanje njenog DSD-a i moguće diskriminacije od strane sportskih organizacija postalo je predmet duge pravne bitke. Ipak, ona nije jedina sportistkinja pogođena ovim problemom. Trkačice Fransin Nijonsaba iz Burundija, Margaret Najirera Vambui iz Kenije i Kristin Mboma i Beatris Masilingi iz Namibije takođe su diskvalifikovane iz takmičenja zbog DSD-a.
(MONDO)