Umjereno uživanje u vinu, posebno u okviru mediteranske ishrane, moglo bi da uspori biološko starenje muškaraca, sugeriše novo veliko istraživanje iz Italije.
Umjereno pijenje vina može da uspori biološko starenje kod muškaraca. Evo šta još pokazuju rezultati velikog italijanskog istraživanja od 16. marta 2026. godine.
Šta je biološko starenje?
Kako piše portal news-medical.net, biološko starenje je proces koji se ne poklapa uvijek sa uzrastom. To znači da neki ljudi mogu biti biološki mlađi ili stariji nego što to pokazuje njihov datum rođenja. Biološka starost se izračunava na osnovu različitih biomarkera, koji daju tačniju sliku o stanju organizma i zdravstvenim rizicima nego sam hronološki uzrast. Na tempo starenja utiču, između ostalog, stil života, ishrana i fizička aktivnost.
Mediteranska ishrana poznata je po povoljnom uticaju na zdravlje srca, a njen neizostavan dio je umjereno konzumiranje vina. Ipak, naučnici godinama raspravljaju o tome da li je vino zaista bolje za zdravlje od drugih alkoholnih pića. Zato je veoma važno ispitati kako različiti obrasci pijenja utiču na zdravlje i starenje organizma. Više o mediteranskoj ishrani možete da pročitate ovdje.
Da li umjereno konzumiranje vina može da utiče na tempo starenja organizma? Najnoviji rezultati velikog kohortnog istraživanja iz Italije sugerišu da muškarci koji piju vino u skladu s pravilima mediteranske dijete, mogu da stare biološki sporije. Zanimljivo je da se takav efekat ne odnosi na ukupnu konzumaciju alkohola, koja ne donosi slične koristi.
Kako je sprovedeno istraživanje?
U istraživanju je učestvovalo više od 22.000 odraslih osoba iz projekta Moli-sani sa juga Italije. Na osnovu posebnog upitnika procjenjivane su njihove prehrambene navike, uključujući količinu i vrstu konzumiranog alkohola. Učesnici su podijeljeni u pet grupa:
- osobe koje ne piju,
- bivše konzumente alkohola,
- umjerene konzumente prema nacionalnim smjernicama,
- umjerene konzumente prema pravilima mediteranske dijete i
- osobe koje piju mnogo.
Zatim je pomoću napredne analize biomarkera i vještačke inteligencije izračunata biološka starost svakog učesnika i upoređena sa hronološkom starošću. Razlika između te dvije vrijednosti smatrala se pokazateljem tempa starenja.
Ovako vino utiče na zdravlje čovjeka - 4 važna zaključka
Prosječna hronološka starost učesnika bila je 55,6 godina, a biološka 54,9 godina, što sugeriše da su ispitanici starili nešto sporije nego što pokazuje metrika. Najvažnija zapažanja odnose se, međutim, na uticaj konzumiranja vina:
- Muškarci koji su pili vino u količinama u skladu s mediteranskom dijetom (oko 125-500 ml dnevno) imali su nižu biološku starost od apstinenata. Najjači efekat je primijećen pri unosu oko 170 ml dnevno (jedna-dvije čaše vina), kada je proces starenja bio usporen i do 0,34 godine.
- Umjereno konzumiranje vina bilo je korisno, dok ni veoma niska ni visoka konzumacija nisu donosile slične efekte.
- Ukupna konzumacija alkohola (bez obzira na vrstu pića) nije bila povezana sa usporavanjem biološkog starenja. Štaviše, pijenje velikih količina alkohola ubrzavalo je proces starenja.
- Koristan uticaj vina na starenje uočen je, prije svega, kod muškaraca. Kod žena nisu utvrđene značajne razlike u tempu starenja u zavisnosti od količine popijenog vina, iako se ne može isključiti uticaj bioloških i hormonskih razlika.
Kako naglašavaju urednici portala news-medical.net, povoljan efekat može da proizilazi ne samo iz prisustva alkohola, već i iz bioaktivnih jedinjenja u vinu, kao što su polifenoli. Drugi elementi mediteranske ishrane, npr. visok unos povrća i dobrih masti, takođe doprinose sporijem starenju.
Šta je još pokazalo istraživanje?
Osobe koje umjereno piju vino, češće vode zdrav način života. Fizički su aktivnije, imaju niži indeks tjelesne mase i rjeđe pate od hroničnih bolesti. Ipak, naučnici su ove faktore uzeli u obzir u analizi, što povećava pouzdanost dobijenih rezultata.
Istraživanje ukazuje na to da umjereno konzumiranje vina, u skladu s tradicijom mediteranske dijete, može da doprinese sporijem biološkom starenju muškaraca. To se, međutim, ne odnosi na pijenje alkohola uopšte, niti na konzumiranje velikih količina vina. Naučnici ističu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ova zapažanja potvrdila i bolje razumeli mehanizmi koji stoje iza ove pojave.
(MONDO)