Znaci koji pokazuju da se zdravo hranite: Vide se golim okom (Anketa)

Kada jedete namirnice bogate vrijednim sastojcima i hranljivim materijama, ne samo da se fizički osjećate bolje, već i bolje izgledate, a istovremeno smanjujete rizik od razvoja pojedinih bolesti.

To da li se pravilno hranite, možete da vidite golim okom. Provjeravamo znake koji mogu da ukažu na to da se neka osoba hrani zdravo i uravnoteženo, a prije toga glasajte u MONDO anketi:

Uravnotežena ishrana doprinosi zdravijoj kosi i noktima

Osoba koja se zdravo hrani vjerovatno će primijetiti razliku u izgledu svoje kose i noktiju. Nije tajna da proređivanje kose ili njeno prerano sjedenje mogu da budu posljedica nedostatka vitamina, što je potvrđeno i dermatološkim istraživanjem iz 2019. godine. Sjajna, zdrava i jaka kosa često je znak da osoba vodi računa o potrebama svog organizma.

Opadanje manje količine kose prirodna je pojava, pa čak i zdrava osoba može da primijeti nekoliko vlasi na jastuku ili u odvodu tuš-kabine.

Isto pravilo važi i za nokte. Sam pogled na njih može da ukaže na to da li je nečija ishrana odgovarajuća. Problemi poput listanja, pucanja, pojave udubljenja ili brazdi na noktima mogu da nastanu usljed nedostatka gvožđa i vitamina B grupe.

Efekti zdrave ishrane vide se i na koži

Zdrava i uravnotežena ishrana može da pomogne u sprečavanju neobjašnjivih modrica i sporog zarastanja posjekotina. Organizmu su potrebni vitamin C i vitamin K, jer ovi sastojci imaju važnu ulogu u zarastanju povreda i zgrušavanju krvi.

Kada ih u ishrani nema dovoljno, na tijelu mogu češće da se pojavljuju modrice, dok posjekotine i ogrebotine mogu sporije da zarastaju. Ako vam rane uglavnom brzo zarastaju, to može da bude jedan od pokazatelja da je vaš organizam zdrav.

Ako se zdravo hranite, fizički se osjećate bolje

Unošenje važnih vitamina i minerala jača imuni sistem, zahvaljujući čemu organizam može uspješnije da se bori protiv infekcija. Jedan od efekata zdravog načina života jeste i viši nivo energije.

Osoba se tada osjeća naspavano i odmorno nakon buđenja, pa ima više motivacije i snage za obavljanje svakodnevnih obaveza i suočavanje sa različitim izazovima.

Tereza Džentil, nutricionistkinja i predstavnica Akademije za ishranu i dijetetiku, ističe da različite starosne grupe imaju različite nutritivne potrebe. Zbog toga bi tinejdžeri trebalo da vode računa o dovoljnom unosu kalcijuma, dok bi osobe starije od 60 godina trebalo da se usredsrede na namirnice bogate proteinima i vitaminom B12, jer rizik od nedostatka ovog vitamina raste sa godinama.

Šta zapravo podrazumijeva zdrava ishrana?

Potrebno je uzeti u obzir kalorijske potrebe, koje zavise od:

• tjelesne mase,
• visine,
• ciljeva i
• nivoa fizičke aktivnosti. 

Važnu ulogu mogu da imaju i intolerancije na određene namirnice, kao što su gluten ili laktoza, kao i lične prehrambene navike i odluke, poput vegetarijanske ili veganske ishrane.

Osobe koje imaju insulinsku rezistenciju, na primjer, trebalo bi da biraju ishranu zasnovanu na namirnicama sa niskim glikemijskim indeksom, u skladu sa savjetima ljekara ili nutricioniste.

Ipak, svako ko želi da svoju ishranu nazove "zdravom", trebalo bi da obogati obroke povrćem i redovno jede voće. Važno je birati cijelo voće, umjesto zaslađenih voćnih sokova ili džemova. Poželjno je mijenjati vrste povrća i ne jesti stalno iste namirnice, kako bi organizam dobijao što raznovrsnije hranljive sastojke.

U jelovniku bi trebalo da bude mjesta i za izvore proteina, poput nemasnog mesa, ribe ili mahunarki, posebno kod osoba koje se hrane biljno. Korisni mogu da budu i mliječni proizvodi sa manjim procentom masti ili bez masti, kao i njihove alternative, poput biljnihnapitaka i biljnihjogurta.

(MONDO)