Neke od najopasnijih namirnica na svijetu možda se već nalaze u vašoj kuhinji, a jedna greška u pripremi može da izazove teško trovanje.
Prema najnovijim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, od bolesti koje se prenose kontaminiranom hranom godišnje oboli oko 866 miliona ljudi, odnosno skoro svaka deveta osoba na svijetu. SZO navodi da je samo tokom 2021. godine nebezbjedna hrana odnijela približno 1,52 miliona života. Paradoksalno, opasnost ne predstavljaju samo egzotični specijaliteti, već i namirnice koje često koristimo.
Posekotine nastale tokom pripremanja hrane samo su mali dio zdravstvenih problema koje namirnice mogu da izazovu. Postoje dobri razlozi zbog kojih kuvamo krompir, obrađujemo meso i pasterizujemo mlijeko. Nepravilno pripremljena hrana može da nas izloži opasnim toksinima, virusima i bakterijama.
Na koje namirnice bi trebalo posebno da obratite pažnju?
1. Klice pasulja, graška, soje i leblebija
Možda će vas iznenaditi činjenica da klice pasulja, graška, soje, mungo pasulja ili leblebija, koje su popularan dodatak "zdravoj ishrani", mogu da predstavljaju rizik. Procesi koji se odvijaju tokom klijanja čine ih odličnim izvorom vitamina, minerala i antioksidanasa, ali to nije cijela priča.
Njihova tamna strana povezana je s načinom uzgajanja. Sjeme se nekoliko dana drži u uslovima stalne vlažnosti i povišene temperature, a upravo takvo okruženje pogoduje razmnožavanju bakterija. U Sjedinjenim Američkim Državama je između 1996. i 2016. godine zabilježeno gotovo 2.500 slučajeva obolijevanja, 187 hospitalizacija i tri smrtna slučaja povezana s konzumiranjem klica.
Probleme najčešće izazivaju bakterije salmonela i ešerihija koli. Osobama sa oslabljenim imunitetom zato se ne preporučuje konzumiranje sirovih klica, dok bi zdrave osobe trebalo da ih temeljno ispiraju. Najbezbjedniji način konzumiranja klica jeste nakon termičke obrade.
2. Tatar biftek
Tatar biftek je veoma popularno jelo od sirovog mesa. Jede se i u različitim dijelovima svijeta, gdje se priprema na brojne načine, ali ipak može da predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje.
Životinjska tkiva mogu da sadrže parazite i bakterije koje ugrožavaju život. Sirova govedina može da izazove trovanje zbog prisustva salmonele, ešerihije koli ili listerije. U sirovom mesu pronađene su i bakterije Staphylococcus aureus i Shigella, od kojih posljednja može da izazove dizenteriju.
Postoji i takozvani larb, salata od mljevenog mesa porijeklom iz Laosa, koja se smatra nezvaničnim nacionalnim jelom te zemlje. U prošlosti je bila povezana sa bakterijom Streptococcus suis, patogenom koji izaziva bolesti kod svinja, dok kod ljudi može da dovede do meningitisa i upale srčanog mišića.
Na jednoj privatnoj proslavi u Kaliforniji 2017. godine posluženo je meso divlje svinje, nakon čega se 12 osoba zarazilo trihinelozom.
3. Manioka, od koje se dobija popularno brašno
Škrobni korijen manioke (Manihot esculenta) jedan je od osnovnih sastojaka tradicionalne južnoameričke ishrane. Brašno koje se dobija od nje, poznato kao tapioka, postalo je popularno širom svijeta i koristi se za pripremanje peciva, napitaka i poslastica.
Međutim, ne znaju svi da korijen i listovi manioke sadrže linamarin i lotaustralin, dva potencijalno veoma opasna glikozida. Biljke, naročito gorke sorte koje se uzgajaju tokom suše, mogu da sadrže veće količine ovih supstanci.
Nepravilno pripremljena manioka može da izazove akutno trovanje, upalu pankreasa i ataksiju, odnosno poremećaj koordinacije koji otežava hodanje. Da bi korijen bio bezbjedan za jelo, mora dovoljno dugo da se potapa ili kuva.
4. Čili papričica "Zmajev dah"
Čili papričice se koriste kao začin i sastojak brojnih pikantnih jela. Međutim, postoji i sorta upečatljivog naziva "Zmajev dah", koja je uzgojena u Velsu i smatra se jednom od najljućih na svijetu.
Njena ljutina navodno dostiže 2.480.000 jedinica na Skovilovoj skali, dok većina veoma ljutih papričica ima između 50.000 i 100.000 jedinica. Intenzitet je toliko veliki, da kontakt može da izazove utrnulost kože. Konzumiranje bi, u ekstremnim slučajevima, moglo da izazove anafilaktički šok ili gušenje.
5. Hobotnica sanakdži
Sirovo meso može da ugrozi odvažne gurmane i na jedan prilično šokantan način. Sanakdži je korejski specijalitet koji se priprema od svježe isječenih krakova male hobotnice.
Prema tradicionalnom receptu, tek isječeni kraci stavljaju se na tanjir, prelivaju uljem i posipaju susamom. Koliko god to zvučalo neprijatno, najveći problem nije način serviranja, već činjenica da se kraci i dalje pomjeraju.
Hobotnice imaju toliko složen nervni sistem, da njihovi kraci mogu da reaguju čak i nakon što su odvojeni od tijela. Zabilježeni su slučajevi u kojima su se sisaljke tokom gutanja zalijepile za grlo ili jednjak osobe. Posljedica može da bude gušenje, pa čak i smrt.
6. Meduza Nomura
Azijska Nomurina meduza (Nemopilema nomurai), čiji prečnik može da dostigne dva metra, može ozbiljno da opeče čovjeka prilikom susreta u vodi, ponekad i sa smrtnim posljedicama. To, međutim, ne sprečava pojedine Japance da je jedu.
Ove meduze jesu jestive, ali tek nakon posebne obrade kojom se iz njihovih tkiva uklanjaju štetne materije. Ako kuvar nije pravilno obučen za njihovu pripremu, konzument može da dobije snažne grčeve u stomaku, dijareju i glavobolju, dok su u najtežim slučajevima mogući koma i smrt.
7. Riba fugu
Riba fugu (Takifugu rubripes), dobro poznata iz japanske kuhinje, nema mnogo bolju reputaciju. U prirodi se od grabljivaca brani tako što u elastični želudac uvlači veliku količinu vode i naduvava se poput balona prekrivenog oštrim bodljama.
Ukoliko izgled ne uplaši napadača, može da ga otruje izuzetno snažna neurotoksična supstanca tetrodotoksin. Najviše je ima u jajnicima i jetri, a manje količine prisutne su u crijevima i koži. Ovaj otrov je smrtonosan za ljude i navodi se da je čak 1.200 puta snažniji od cijanida. Jedna riba mogla bi da sadrži dovoljno otrova da usmrti do 30 ljudi.
Zašto bi onda neko želio da jede fugu? Ljubitelji tvrde da je riječ o jedinstvenom specijalitetu vrijednom rizika. Ovo jelo je veoma skupo i smiju da ga pripremaju samo posebno obučeni i licencirani kuvari. Ribu nije lako očistiti, tako da otrov ne dospije u meso. Za to je potreban poseban nož, a samo jedan pogrešan rez može da izazove tragediju. U Japanu se i dalje bilježe slučajevi smrti usljed trovanja fuguom. Rekordne 1958. godine zabilježeno je 176 smrtnih slučajeva.
8. Aki voće
Na Jamajci je veoma popularan plod biljke Blighia sapida, poznat kao aki, koji potiče iz zapadne Afrike. Izgledom podsjeća na krušku, a kada sazri, otvara se na tri dijela i otkriva krupne crne sjemenke okružene svijetlim mesom.
Sjemenke i njihova opna sadrže hipoglicin A i hipoglicin B, toksine koji mogu ozbiljno da otruju čovjeka. Oni drastično snižavaju nivo glukoze u krvi, što može da dovede do kome, pa čak i smrti.
Kod nezrelog ploda i samo meso može da bude veoma otrovno i da izazove takozvanu jamajčansku bolest povraćanja. Međutim, potrebno je sačekati da plod sazri i sam se otvori, a zatim njegovo meso skuvati u slanoj vodi ili mlijeku. Nakon pravilne obrade smatra se bezbjednim i često se dodaje supama i jelima sa karijem.
9. Haukarl
Jedno od tradicionalnih jela na Islandu jeste fermentisana grenlandska ajkula (Somniosus microcephalus). Pripremanje ovog specijaliteta, poznatog kao haukarl, može da traje do pet mjeseci, tokom kojih se fermentisani komadi mesa suše na vazduhu.
Gotov proizvod ima jak miris amonijaka i izrazito riblji ukus, zbog čega kod mnogih ljudi izaziva trenutnu mučninu i povraćanje.
O ukusima se, ipak, ne raspravlja, pa i haukarl ima svoje ljubitelje. Međutim, povraćanje nije najgore što može da se dogodi. Ukoliko meso nije pravilno fermentisano i osušeno, materije koje sadrži mogu da izazovu probleme sa disanjem i krvotokom. Pažljivo sproveden proces fermentacije neophodan je da bi meso bilo bezbjednije za konzumiranje.
10. Krvave školjke
Morski plodovi se često nalaze na spiskovima potencijalno opasnih namirnica, prije svega zbog toga što mogu da izazovu snažne alergijske reakcije. Krvave školjke vrste Tegillarca granosa potiču iz jugoistočne Azije i zahtijevaju poseban oprez.
Naziv nisu dobile slučajno. Njihovo tkivo sadrži hemoglobin, zbog čega ima crvenu boju.
Budući da se ove školjke često love u zagađenim vodama, mogu da prenesu patogene povezane sa hepatitisom A, trbušnim tifusom i dizenterijom. Tokom osamdesetih godina njihova prodaja zabranjena je u Šangaju nakon epidemije hepatitisa A u kojoj je preminula 31 osoba.
Treba napomenuti da i druge vrste školjki i ostriga, ukoliko se jedu sirove ili nedovoljno termički obrađene, mogu da prenesu mikroorganizme opasne po zdravlje.
(MONDO)