Nova studija na miševima otkriva vezu između metabolizma fruktoze u tankom crijevu, mikrobioma i apsorpcije masti.
Gojaznost je složeno stanje na koje utiče veliki broj faktora, od genetike do metaboličkih procesa u organizmu, a naučnici i dalje pokušavaju da utvrde kako različiti elementi ishrane doprinose njenom razvoju.
Nova studija tima sa Univerziteta Kalifornije u Irvajnu ukazuje na ranije nepoznatu vezu između fruktoze, tankog crijeva i apsorpcije masti. Istraživanje je objavljeno u časopisu "Science Advances", a eksperimenti su sprovedeni na miševima.
Fruktoza je šećer koji se prirodno nalazi u voću, ali je kukuruzni sirup sa visokim sadržajem fruktoze jedan od značajnih izvora dodatog šećera u savremenoj ishrani i nalazi se u brojnim prerađenim namirnicama.
Istraživači su željeli da utvrde da li efekat fruktoze zavisi samo od količine kalorija koju sadrži ili postoje i drugi metabolički mehanizmi.
Fruktoza mijenja proces apsorpcije masti
Istraživanje je sprovedeno na genetski izmijenjenim miševima kojima je nedostajao KHK-C, glavni enzim koji učestvuje u metabolizmu fruktoze u tankom crijevu.
Miševi su tokom 12 sedmica hranjeni velikim količinama kukuruznog sirupa sa visokim sadržajem fruktoze. Životinje kod kojih je nedostajao KHK-C dobile su manje na težini i imale manje masnog tkiva, uz značajne promjene u sastavu crijevnog mikrobioma.
"Pokazujemo da inhibicija razgradnje fruktoze specifično u tankom crijevu miševa neočekivano ublažava gojaznost izazvanu fruktozom i insulinsku rezistenciju", naveli su istraživači.
Dalja analiza pokazala je da je izostanak prerade fruktoze u tankom crijevu bio povezan sa promjenama u ileumu, završnom dijelu tankog crijeva.
Šta se dešava u tankom crijevu?
Bez prerade fruktoze u crijevima, kod miševa je zabilježeno manje makrofaga, odnosno imunskih ćelija, u ileumu. To je bilo povezano sa skraćivanjem limfnih kapilara poznatih kao lakteli.
Lakteli učestvuju u prenosu masti iz hrane, pa je njihovo skraćivanje dovelo do manje apsorpcije masti u organizam.
Proces je potvrđen analizom izmeta genetski izmijenjenih miševa, koji je sadržao veću količinu masti, što ukazuje da je manji dio masti bio apsorbovan.
Istraživači su potom uzorke izmeta ovih miševa transplantirali drugim miševima. I kod njih su primijećeni slični efekti na apsorpciju masti, što dodatno ukazuje na ulogu crijevnog mikrobioma.
"Eksperimenti sa transplantacijom fekalnog materijala pokazali su da mikrobiom, izmijenjen smanjenom razgradnjom fruktoze u crijevima domaćina, smanjuje broj makrofaga u ileumu koji su neophodni za rast laktela", naveli su istraživači.
Prema njihovom tumačenju, promjene u strukturi laktela mogle bi doprinijeti zajedničkom uticaju velike količine masti i šećera na metaboličke poremećaje.
Rezultati još nisu potvrđeni kod ljudi
Iako rezultati otvaraju novo pitanje o načinu na koji fruktoza utiče na metabolizam, važno je naglasiti da je istraživanje sprovedeno na miševima.
Efekat ovog mehanizma kod ljudi još nije analiziran, pa se rezultati ne mogu direktno primijeniti na ljudski organizam.
Studija za sada ukazuje na moguću vezu između metabolizma fruktoze u tankom crijevu, crijevnog mikrobioma i sposobnosti organizma da apsorbuje masti. Autori smatraju da njihovi nalazi pružaju novi uvid u način na koji šećeri i masti mogu zajedno uticati na metaboličke poremećaje.