U vremenu kada svi pričaju o Bitcoin novčićima i o tome koliko su neki izgubili ili nekad zaradili riješili smo da rešimo dilemu mnogih - šta znače koje oznake koje toliko spominjemo!
U aprilu 2022. Evropski parlament je započeo pregovore sa zemljama EU bloka o pravilima koja bi omogućila praćenje i identifikaciju prenosa kriptoimovine, a kako bi se spriječilo njihovo korišćenje tokom pranja novca, finansiranja terorizma i drugih zločina ili zloupotreba.
Istovremeno, potrebno je smanjiti i visoki stepen otpuštanja ugljen-dioksida u atmosferu koji kriptovalute na mnogobrojne načine stvaraju.
Cilj novih pravila EU jeste da stvore pravnu sigurnost, podrže istinske inovacije, zaštite potrošače tj. korisnike i ulagače, ali i da osiguraju finansijsku stabilnost.
Ipak, dok EU radi, kao i naš bankarski sistem koji za sada ne prepoznaje niti priznaje kriptovalute, prije nego što se i sami upustite u svijet kriptovaluta najprije saznajte šta su to kriptoimovina, kriptovalute, tokeni i stabilne kriptovalute.
Prije svega - kompletan kriptosvijet zasnovan je na blockchain tehnologiji, pa nam valja odatle krenuti u objašnjavanje šta je šta u njemu.
Blockchain kao osnova svega
Iako blockchain mnogima zvuči komplikovano, osnova ove tehnologije je krajnje jednostavna. Prosto rečeno, blockchain je tip baze podataka, koji sadrži elektronsku kolekciju podataka sačuvanu na nekom računaru. Tipične baze podataka su uglavnom struktuirane u formatu tabela zarad jednostavnije pretrage i filtriranja podataka i čuvaju se na serverima sa moćnom hardverskom infrastrukturom - sa jakim hardverom laički rečeno. O popularnosti ove tehnologije ne treba mnogo pričati, dovoljno je pomenuti i da su najveći telekomunikacioni operatori krenuli da investiraju u blockchain i kriptovalute.
Nasuprot klasičnoj bazi podataka, blockchain skuplja podatke u grupe - blokove - koji sadrže skupove informacija. Blokovi posjeduju određeni kapacitet, i kad se on popuni, blok se povezuje sa prethodnim blokom u nizu, formirajući lanac blokova - blockchain (eng. blok=block, lanac=chain), odakle potiče ime ove tehnologije. Sve nove informacije koje se dalje generišu pune novi blok, koji se dodaje na lanac, kada se napuni podacima.
Da biste dobro razumjeli blockchain i kako on funkcioniše, najjednostavnije je pokazati na principu Bitcoin kriptovalute. Kao i svaka baza podataka, Bitcoin zahtijeva određeni broj računara na kojima će se čuvati njegov blockchain. Blockchain je bitan za Bitcoin zato što predstavlja bazu u kojoj se čuvaju sve Bitcoin transakcije ikad napravljene. Za razliku od klasičnih baza podataka Bitcoin blockchain je decentralizovan, što znači da veliki broj fizički udaljenih računara na svijetu posjeduje kopiju Bitcoin blockchain-a.
Iz ovoga slijedi dalja priča.
Šta je to kriptoimovina
Za razliku od tradicionalnog bankarstva, kriptoimovina nema potrebu za centralnim registrom. To je digitalna imovina koja može da se koristi kao sredstvo razmjene ili za različite tipove ulaganja, a zasniva se na tehnologiji decentralizovanog vođenja evidencije transakcija, koja omogućava sigurno bilježenje transakcija putem mreže računara.
Iz razloga što su transakcije privatne ne odrađuje ih niti za njih garantuje bilo koja centralna banka ili neko javno tijelo tj. ustanova. Istovremeno, pojam "kripto" u nazivu sugeriše upravo sigurnost, budući da se radi o zaštiti kriptografijom.
Kriptovalute i Bitcoin
Prva kriptoimovina bili su Bitcoin novčići uvedeni 2008. godine, i to kao kriptovaluta. Bio je to alternativni način plaćanja valutama koje izdaje bilo koja centralna iliti glavna državna banka. Iako većina nas zna da nabroji samo nekoliko u svetu je do 2020. godine postojalo preko 5.600 različitih kriptovaluta!
Kriptovalute takođe omogućavaju kretanje novca van granica država, gdje se cijeli svijet vidi kao jedinstveno tržište, čime se zaobilaze velike naknade za novac koji treba da se prenese iz jedne u drugu zemlju.
Procijenjena globalna vrijednost kriptovaluta je 250 milijardi evra, što je još uvijek relativno mali udio u ukupnoj vrijednosti novca u svijetu. Ova generacija kriptoimovine uopšteno govoreći nema bazu u imovini s pripadajućom vrednošću, zbog čega Voren Bafet i odbacuje kriptovalute i cijelu kripto priču. Vrijednost kriptov tržišta je često prilično promjenjiva, što ograničava praktičnu upotrebu pretvarajući kriptoimovinu u oblik takozvanih rizičnih ulaganja, a ne u korisnu valutu.
Tokeni i stabilne kriptovalute
Tokeni su digitalno predstavljanje udela ili prava na određenu imovinu i predstavljaju noviju kriptoimovinu. Izdaju se za prikupljanje kapitala za nove preduzetničke projekte ili startapove.
Uvođenje novih proizvoda poput stabilnih kriptovaluta (stablecoins) mogao bi biti stabilniji način plaćanja, jer je njihova vrijednost potkrepljena stvarnom imovinom, pa one donose nove mogućnosti za inovacije i šire korišćenje. Uz to se, međutim pojavljuju i veće pretnje, smatraju u Evropskom parlamentu.