Od pojave vještačke inteligencije koja daje brze odgovore, ali ne uliva uvijek povjerenje, promijenjena je i navika konsultovanja najveće onlajn enciklopedije na svijetu - Vikipedije.
Vikipedija postoji već 25 godina i zasniva se na jednostavnoj ideji: svako može da piše i uređuje sadržaj. Za razliku od klasičnih enciklopedija, njen kvalitet ne zavisi od izdavača, već od ogromne zajednice volontera koji provjeravaju činjenice, raspravljaju i dodaju izvore.
Danas se, međutim, suočava sa novim izazovom. Sve veći broj korisnika preskače Vikipediju i direktno se obraća AI četbotovima za odgovore. Problem je u tome što Vikipedija opstaje zahvaljujući donacijama, a manje posjeta znači i manje finansijske podrške.
Bez tog novca, održavanje miliona članaka i infrastrukture ozbiljno je ugroženo. Dugoročno, to može da utiče i na dostupnost slobodnog znanja na internetu.
Vještačka inteligencija, s druge strane, nije nepogrešiva. Ona kombinuje informacije iz različitih izvora, bez jasne razlike između provjerenih i netačnih podataka. Cilj joj je brz odgovor, a ne nužno tačnost.
Vikipedija funkcioniše drugačije. Iza svakog članka stoje ljudi koji raspravljaju o sadržaju, ispravljaju greške i insistiraju na relevantnim izvorima. Upravo taj proces čini njene tekstove pouzdanijim u odnosu na automatski generisane odgovore.
Paradoks je u tome što vještačka inteligencija i sama u velikoj mjeri koristi Vikipediju kao izvor podataka. Drugim riječima, njen napredak zavisi od opstanka platforme koju sve rjeđe direktno posećujemo.
Zato zlatno pravilo ostaje isto. Bilo da informacije dolaze sa Vikipedije ili iz odgovora vještačke inteligencije, najvažnije je uvijek provjeriti izvore i ne prihvatati podatke zdravo za gotovo.
Izvor: N1info