Prvi podaci iz Australije pokazuju više druženja uživo i bolju komunikaciju, ali i prelazak mladih na manje kontrolisane platforme.
Prošlo je tri mjeseca otkako je Australija, prva na svijetu, uvela strogu zabranu pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 16 godina. Mnogi se pitaju kako se zabrana pokazala - a sada imamo prve odgovore.
Prvi rezultati pokazuju neočekivan ishod - zakon donosi i jasne koristi, ali i ozbiljne izazove.
Samo tokom decembra prošle godine, platforme su uklonile čak 4,7 miliona naloga korisnika mlađih od granice. Iako ovaj broj uključuje duplikate i neaktivne naloge, jasno pokazuje razmjere promjene digitalnih navika mladih. Ipak, podaci kompanije Qustodio sugerišu da je ukupno vrijeme provedeno na mrežama opalo tek blago, jer mladi pronalaze načine da zaobiđu verifikaciju.
Anketa YouGov-a, sprovedena među 1.070 odraslih Australijanaca sredinom januara, pokazuje da roditelji većinom vide pozitivne promjene. Među roditeljima djece mlađe od 16 godina, 61% je primijetilo između dva i četiri pozitivna efekta.
Oko 43% roditelja primijetilo je više direktnih društvenih interakcija, dok je 38% reklo da su njihova djeca prisutnija i angažovanija tokom komunikacije. Isti procenat prijavio je i poboljšanje odnosa između roditelja i djece.
Međutim, postoji i druga strana. Oko 27% roditelja primijetilo je prelazak na alternativne, manje regulisane platforme, dok je 25% uočilo smanjenu društvenu povezanost, kreativnost ili vršnjačku podršku na internetu.
Iako rezultati djeluju ohrabrujuće, imaju i važna ograničenja. U uzorku nije naveden tačan udio roditelja, niti starost njihove djece, a anketa je sprovedena tokom ljetnog raspusta, kada se korišćenje društvenih mreža prirodno smanjuje. Takođe, nije jasno da li su promjene uočene kod djece kojima su nalozi zaista uklonjeni.
Zanimljivo je da sami tinejdžeri nisu isključivo protiv zabrane. Početni podaci studije koja prati 171 mladog učesnika pokazuju da je 40% njih ili podržalo regulativu ili ostalo ravnodušno prema njoj. Mladi su takođe svjesni sopstvenih navika, pa je samo 16% njih smatralo da je gledanje kratkih video-snimaka dobar način da provode vrijeme.
Stručnjaci upozoravaju da se efekti ovakvih mjera ne mogu mjeriti u kratkom roku. Australijska komisija za e-bezbjednost već priprema dugoročnu evaluaciju u saradnji sa akademskim institucijama, koja će pratiti više od 4.000 mladih i njihovih roditelja tokom najmanje dvije godine, piše Independent.
Tehnološkim kompanijama prijete kazne do 49,5 miliona australijskih dolara ukoliko ne preduzmu razumne korake za zaštitu djece. Ipak, ključni izazov neće biti samo sprovođenje zakona, već i promjena navika.
"Prava vrijednost ovog zakona može biti u promjeni društvenih normi među roditeljima o ‘pravom’ uzrastu za prvi telefon i ulozi društvenih mreža u životima mladih", navode autori studije.
Pravi efekti, međutim, neće se vidjeti odmah - već kod generacija koje tek dolaze.
Izvor: N1info