Dovoljno je da vidite fotografiju koju je izmjenila vještačka inteligencija da biste pogrešno zapamtili original.
Vještačka inteligencija može da vas ubijedi u nešto što nije istina. Međutim, takođe može da vas navede i da se pogrešno sjećate onoga što ste vidjeli, a da pritom budete potpuno sigurni da ste u pravu, pokazuje novo istraživanje naučnika sa MIT-a.
Istraživački tim naučnice Peti Mejs sproveo je eksperiment u kojem su učesnici najprije gledali fotografije. Nakon pauze, jednoj grupi ponovo su prikazane originalne slike, dok je druga gledala verzije izmjenjene pomoću AI-ja.
Rezultati su pokazali da su ljudi koji su gledali AI izmjenjene fotografije češće imali lažna sjećanja, ali i da su bili sigurniji u njihovu tačnost.
Ljudsko pamćenje odavno je poznato kao nepouzdano i podložno sugestijama. Međutim, sve uvjerljiviji AI sadržaji dodatno otežavaju razlikovanje stvarnih događaja od izmišljenih.
Problem može da ima i ozbiljnije posljedice. Jedno ranije istraživanje pokazalo je da deepfake snimci i AI tekstovi mogu da stvore lažna sjećanja na političke skandale koji se nikada nisu dogodili, pa čak i da utiču na namjeru građana da glasaju.
Opasnost postoji i kada AI ne pokušava namjerno da obmane korisnika. Generativni sistemi često proizvode netačne informacije koje zvuče uvjerljivo, a istraživanja pokazuju da čak ni stručnjaci nisu uvijek uspješni u njihovom prepoznavanju.
Prema pojedinim studijama, prosječna osoba razlikuje AI generisan sadržaj od stvarnog sa uspješnošću približnom nasumičnom pogađanju.
Naučnici zato pokušavaju da razviju bolje metode za prepoznavanje deepfake sadržaja, ali potpuno pouzdano rješenje još ne postoji. U međuvremenu, AI sistemi postaju sve samostalniji, što dodatno povećava značaj ovog problema.
(Mondo)