Srbija ide na Brazil bez ikakvog opterećenja. Pobjeda bi bila šlag na tortu, ali je još važnije ostaviti dobar utisak za iduća "dva finala". Ako ste zaboravili na to, selektor je tu da podsjeti... /od reportera MONDA Milutina Vujičića iz Katara/
Tite i Piksi sjedili su u istoj prostoriji u razmaku od pola sata, a energija koju su nam prenijeli je bila potpuno drugačija. Brazilci su "davili" Tijaga Silvu nepotrebnim pitanjima o Miltauu, dok su od Titea, koji nije rekao jednu riječ o Srbiji, želeli samo da izvuku startnih 11, ali ne zbog "orlova" - nego zbog toga što svaki novinar, svaki grad, svaki navijač - ima svog favorita. S time sam se susreo još na beogradskom aerodromu kada sam upoznao grupicu brazilskih navijača, a jedan od njih mi je pričao da je za njega "Veverton bolji golman od Alisona i Edersona", pošto brani za njegov Palmeiras, dok drugi podržava poziv Daniju Alvesu jer je ponikao u Bahiji, klubu za koji navija. Kada sam im rekao da u srpskom jeziku postoji i riječ za to o čemu govore, nasmijali su se jer su shvatili o čemu pričam - pošto i Brazilci imaju taj izraz - i koji zvuči vrlo slično kao "klubaštvo".
Međutim, vraćajući polako film u glavi, shvatio sam da za taj izraz u Srbiji nisam čuo skoro dvije godine, a posebno ga nisam osjetio u razgovoru sa navijačima, kolegama... Poznajem veliki broj "zagriženih" navijača Crvene zvezde koji bi rado istetovirali Aleksandra Mitrovića, dok sam od navijača Partizana čuo i najljepše riječi o recimo Darku Lazoviću i Ivanu Iliću. Sve to je zasluga jednog čovjeka koji je povlačenjem dobrih poteza natjerao navijače "vječitih" da prestanu da broje crno i crveno-bijela krvna zrnca.
Zbog toga je Piksi postao prvi selektor u istoriji naše reprezentacije koji nije morao da objašnjava spisak igrača koje je pozvao za Svjetsko prvenstvo, niti da govori o našem sastavu iz ugla "ko će igrati, ko neće igrati". Sve navijače i novinare u Srbiji sada zanima jedino da su svi igrači zdravi, pa da selektor može bez problema da donese odluku po izboru, pošto je odlučno poručio da je to na njemu i da je naše samo da se opustimo i uživamo.
Dok je "bacao fore" malobrojnim brazilskim novinarima koji su ostali u sali poslije Titea, selektor je još jednom pokazao koliko puca od samopouzdanja i da svaka njegova opaska diže fudbalere, pa se tako i Dušan Tadić pored njega neprestano smješkao kao ponosni sin na oca, gotovo kao da je spreman da izgovori Brazilcima: "Moj tata je jači od tvog tate!". I upravo zbog toga djeluje da reprezentacija Srbije u meč sa Brazilom ulazi kao da je u pitanju "još jedan dan u kancelariji", svi drugi tereti koji postoje je Piksi skinuo, na fudbalerima je sada "samo da igraju fudbal".
A to da li će pobijediti Brazil - nije presudno. I to je ono što je Piksi pokušavao da prenese tokom posljednjih mjesec dana i razgovora u medijima. Za njega je najvažnije da se igra dobar fudbal, pošto je naša prava pobjeda stigla još prije godinu dana kada smo se plasirali na Svjetsko prvenstvo.
"Nisam pod stresom, osjećam se srećno jer sam moju malu Srbiju doveo u Katar. Nije bitan samo Brazil sutra, bitan je koliko i Švajcarska, pa Kamerun... Učinićemo da što više bodova prikupimo da nas odvede u drugi krug i o tome razmišljamo. Brazil je važan, ali možda i nije toliko. Što je važnije od naredne dvije? Zamislite vi jednu Italiju koja sjedi kod kuće i gleda televiziju. Hej, Italija...", uhvatio se za lice Piksi kao da je htio sve da podsjeti da aktuelni šampion Evrope nije uspio (iz dva puta!) ono što je Srbija prije godinu dana u Portugalu.
Iz njegovih riječi jasno može da se shvati da je Srbiji možda čak važnije da ostavi dobar utisak protiv Brazila i ostane praznih ruku (kao recimo Kanada protiv Belgije), nego da osvoji bod uz nikakvu igru (kao recimo Hrvatska?). Možda bi nam i tako osvojen bod mnogo značio u nastavku takmičenja, ali da li bi možda donio i "crv sumnje" uoči dvije objektivno važnije utakmice na Svjetskom prvenstvu?
Piksi možda nije obećao da ćemo večeras na "Lusailu" (20.00) pobijediti Brazil, što nikako ne znači da opet nećemo, ali iz njegovih riječi može da se vidi da je Srbija došla u Katar da prije svega osvoji najmanje šest bodova i da "ostane svoja". Igrajući dobar fudbal, ostajućući pozitivna i nasmijana... A sve preko je bonus!
"Kako ste rekli, četvorica napadača će igrati za Brazil protiv Srbije? Oh, onda smo mi stvarno gotovi...", ironično je poručio Piksi i dodao onako šeretski: "Izvinite, ali mi se nikoga na svijetu ne plašimo".