Evroliga je odlučila da uvede "seleri kep", odnosno ograničeni budžet za plate od 2027/28.
Klubovi vlasnici Evrolige izglasali su nove uslove finansijskog fer-pleja i na neki nači odobrili su "seleri kep", odnosno ograničeni budžet. U pitanju su propisi koji će stupiti na snagu za tri sezone, preciznije od 2027/2028, a do tada će postepeno biti uvođena nova pravila koja će znatno promijeniti evropsku košarku i doprinijeti finansijskoj stabilnosti.
Prema novim propisima, o kojima će se tek više pričati u budućnosti, klubovi će imati ograničeno koliko minimalno i maksimalno mogu da troše na plate igrača, uz naravno određene izuzetke. Oni će se određivati na osnovu prosjeka prihoda svih klubova i to bi mogao da bude problem u budućnosti, o čemu će Evroliga već morati da misli kada novi propisi počnu da se primjenjuju i kad bude uočeno šta su manjkavosti.
Od ranije inače već u Evroligi postoje propisi koji se tiču finansijskog fer-pleja, a sada se uvodi "standard konkurentnog bilansa" i navedena su četiri osnovna razloga zbog kojih su se odlučili na taj korak. Evo o čemu se radi.
- Usklađivanje ciljeva akcionara naglašavanjem minimalnih i maksimalnih nivoa naknade sa kolektivnim prihodima klubova, čime će se ojačati komercijalno partnerstvo između igrača i klubova,
- Promovisanje održivosti i ravnoteže između konkurencije uspostavljanjem raspona troškova za igrače koji su identični za sve timove u takmičenju na osnovu kolektivnog prihoda klubova,
- Sprečavanje nedozvoljenog poslovanja nagledanjem pridržavanja svakog kluba nivoima koji su usklađeni prije registracije igrača za svaku sezonu,
- Porast transparentnosti između klubova koji se takmiče u Evroligi.
U saopštenju se navodi da se dvije godine radilo na promjenama i da je u sve bila uključenja i Asocijacija igrača Evrolige (ELPA), tako da će se ubuduće voditi kolektivnim prihodima, a manje individualnim. Zbog toga, novi propisu ističu u prvi plamn tri nivoa naknade za sve klubove - niski, osnovni i visoki. Upravo će se uz njih određivati minimum i maksimum "troškova".
- Niski nivo nadoknade (LRL) -predstavlja 32 odsto definisanih prosječnih prihoda klubova, izračunatih na osnovu tržišne vrednosti u periodu od prethodne dvije sezone. To je minimalni neto iznos koji klub mora da potroši na plate registrovanih igrača, ali to se odnosi samo na one koji imaju A licencu. Klubovima koji nemaju višegodišnju licencu biće dozvoljeno umanjenje niskog nivoa nadoknade.
- Osnovni nivo nadoknade (BRL) - predstavlja 40 odsto definisanih prihoda klubova. Zapravo je to maksimum koji svi klubovi smiju da potroše na plate svih registrovanih igrača, uz nekoliko izuzetaka. Ti izuzeci su dvojica nosilaca igre (izvjesno najplaćeniji), igrači do 23 godine, oni koji su proveli barem tri sezone u klubu – ne nužno u nizu (kod njih se odnosi na 25 odsto plate), dugoročno povrijeđeni igrači (koji su odsutni više od dva mjeseca), uz još jednog igrača.
- Visoki nivo nadoknade (HRL) - predstavlja 60 odsto definisanih prosječnih prihoda klubova. To je maksimalni iznos koji bilo koji klub može da potroši na plate registrovanih igrača, uključujući dvojicu nosilaca igre, ali bez ostalih izuzetaka koji su navedeni kod osnovnog nivoa nadoknade (BRL).
S obzirom na to da se radi o velikom broju novih informacija, važno je istaći da će svaki klub koji potroši više od visokog nivoa nadoknade, morati da plati i kompenzaciju (čitaj kaznu) ostalim klubovima Evrolige koji se pridržavaju pravila. Za to, svi moraju polako da počnu da se pripremaju, pa i srpski predstavnici Crvena zvezda i Partizan koji se nadaju "B" licencama.
Pratite sve sportske vijesti na jednom mjestu, budite dio Mondo sportske zajednice na Viberu!