Proteklog vikenda stavljena je tačka na prvu Banjalučku padel ligu.
Padel, najbrže rastući sport na svijetu, užurbanim korakom zaluđuje planetu.
Mnogo je bivših svjetskih asova iz drugih sportova koji nisu mogli da odole "tenisu među zidovima" (Dijego Maradona, Zinedin Zidan, Frančesko Toti, Hatem Ben Arfa, Luis Suarez). Zlatan Ibrahimović je nedavno u Milanu otvorio padel akademiju, te u Stokholmu ima klub sa više od 50 terena, a nedavno je o fenomenu ovog sporta pričao i Novak Đoković.
Na listi najboljih padel igrača svijeta dominiraju Španci. Čak šest padel-majstora među Top 10 dolazi iz ove države, a najbolji među njima je Arturo Koeljo (22), rođen u Valjadolidu, sa 13.750 bodova.
Čak 32 Španca nalaze se na listi najboljih 50 "padelaša" na planeti, Argentinci se trude da budu u korak sa njima (15), a elitu zaključuju tri igrača iz Brazila koji su na 21, 24. i 28. mjestu (Lukas Bergamini, Lukas Kampanjolo i Pablo Lima).
Padel, međutim, ima veliki broj obožavalaca i u našem gradu, pa je u protekla dva mjeseca odigrana a proteklog vikenda završena prva Banjalučka padel liga!
Dva terena za padel Banjaluka je dobila prošle godine, u parku Mladen Stojanović, odnosno u neposrednoj blizini Nacionalnog teniskog centra. Na ovim terenima, za epitet najboljeg borila su se 24 para, a u nedjeljnom finalu do pobjede su stigli Aleksandar Kuzmanović i Luka Tanjga, koji su trijumfovali nad parom Marko Radinković/Reja Vukmanović rezultatom 2:0 u setovima (6:0, 6:2).
"Želio bih prije svega da se zahvalim svom partneru Luki na vrhunskoj saradnji i odličnim igrama. Čestitam i protivnicima na fer i korektnoj igri. Završnica naše lige nam je poslužila kao posljednja priprema za Internacionalni padel turnir u Beogradu narednog vikenda, na kojem je između ostalih, učešće potvrdilo nekoliko učesnika Evropskog prvenstva koje se održalo ovog ljeta u Italiji", rekao je Kuzmanović za MONDO, dodavši:
"Padel je na samom početku razvoja kod nas i što se tiče infrastrukture, a i što se tiče broja ljudi koji igra, iako taj broj evidentno raste iz mjeseca u mjesec. Nažalost, trenutno imamo samo otvorene terene u gradu i nadamo se da će neko prepoznati priliku za ulaganje u objekte zatvorenog tipa jer je ovo ipak, i zvanično, najbrže rastući sport na svijetu", podvlači Kuzmanović.
Pomenuta 24 takmičarska para bila su podijeljena u dvije grupe po 12, a četiri najbolja iz obje "divizije" izborili su nastup u četvrtfinalu.
Na putu do finala, Kuzmanović i Tanjga su savladali Aleksandra i Mihajla Samardžiju (6:1, 6:0), te Fedora Popovića i Nikolu Dobrovoljskog (6:2, 6:2).
Sa druge strane, Radinković i Vukmanović imali su nešto teži put do borbe za tron, pošto su i u četvrtfinalu i u polufinalu morali da igraju mečeve u tri seta.
Prvo su savladali Srđana i Peđu Lončar (6:2, 5:7, 6:3), a potom i par Miloš Milaković/Sanjin Pavić (4:6, 6:1, 6:2).
OSNOVNA PRAVILA PADELA
Ovaj sport je, inače, nastao krajem 60-ih godina prošlog vijeka u Meksiku, a odmah su ga prihvatili već gore pomenuti Španci i Južnoamerikanci.
Padel se igra na terenu dimenzija 10x20 metara, a igrači su okruženi zidovima visokim tri metra, koji su uglavnom od stakla, i žičanim mrežama na pojedinim mjestima.
Bodovanje se vrši identičan način kao u tenisu, mečevi se igraju na dva dobijena seta, a za razliku od "bijelog sporta", reketi za padel napravljeni su, uglavnom, od fiberglasa ili ugljeničnih vlakanja, te su kraći od klasičnih teniskih reketa.
Padel-loptice napravljene su od gume, po veličini i težini su slične teniskim lopticama, ali su mekše i manje se odbijaju od tlo.
Servis u padelu mora biti pogođen dijagonalno preko terena u servisni prostor na suprotnoj strani mreže, ali se, za razliku od teniskog, izvodi ispod ruke.
Ako loptica prvo udari u mrežu i sleti u servisni prostor, servis se ponavlja. Ako servis padne van servisnog prostora, ekipa koja prima servis osvaja poen.
Ako servis padne van servisnog prostora dva puta, radi se o duploj servis-grešci i protivniku se dodjeljuje poen.
Poeni u padelu ostvaruju se i kada protivnička ekipa ne uspije da vrati loptu prije nego što se ona dva puta odbije na njihovoj strani terena, udari lopticu van granica terena ili napravi grešku, kao što je dodirivanje mreže tijelom ili reketom.
Kada loptica poslije odskoka u terenu udari u staklo, smatra se da je i dalje u igri, te se poen nastavlja, ali se smatra da je aut ako direktno pogodi u staklo.
Pratite sve sportske vijesti na jednom mjestu, budite dio Mondo sportske zajednice na Viberu!
(mondo.ba)