Ublažavanje venecuelanskih sankcija bila bi strateška pogreška koja pruža finansijski spas Maduru, a malo pomaže da ublaži skok cijena nafte, ocjenjuje u uredničkom komentaru "Volstrit džurnal".
Posjeta američke delegacije Venecueli proteklog vikenda poklapa se s nastojanjem administracije predsjednika Džozefa Bajdena da nakon finansijskih sankcija Rusiji koje su ograničile njen izvoz nafte, prikupi druge izvore tog energenta ali i nagovještava mogući veliki zaokret u pristupu SAD prema socijalističkoj vladi u Karakasu, prenosi "Radio slobodna Evropa" pisanje svjetskih medija.
Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro (na slici) nagovijestio je 7. marta spremnost za povećanje proizvodnje nafte u svojoj zemlji ako ruske zalihe budu isključene s međunarodnog tržišta, budući da je sastanak s američkim zvaničnicima proteklog vikenda opisao kao „pun poštovanja, srdačan, vrlo diplomatski”, ukazuje "Njujork tajmsa".
Venecuela, ruski saveznik čija je naftna industrija pod američkim sankcijama, pojavila se kao moguća zamjena za neke od zaliha ruske sirove nafte koje su zabranjene, dok SAD povećavaju napore da kazne Moskvu zbog invazije na Ukrajinu.
Američki zvaničnici navodno razmatraju ublažavanje sankcija kako bi se venecuelanska nafta vratila na globalna tržišta i kako bi riješili problem naglog rasta cijena sirove nafte, prenosi Beta.
Međutim, takvi napori nailaze na niz prepreka, ističe „Njujork tajms” i dodaje da su neki članovi Kongresa oštro kritikovali svaki napor da se ožive veze s Venecuelom, rekavši da pokušaji izolacije ruskog predsjednika Vladimira Putina ne bi trebalo da podstiču druge autoritarne lidere.
Pored političkog udarca nastavka trgovine naftom s Venecuelom, postoje i praktični problemi za povećanje proizvodnje u toj zemlji. Venecuelanskim naftnim poljima je godinama loše upravljano dok, naglašava „Njujork tajms”, neki industrijski analitičari kažu da bi povećanje ponude moglo biti sporo.
Čini se da je sastanak američkih zvaničnika i Madura označio veliku promjenu politike za SAD, koje su nekada bile najveći kupac venecuelanske nafte sve dok administracija Donalda Trampa nije uvela sankcije Karakasu 2019, optuživši Madura za krađu predsjedničkih izbora prethodne godine, piše "Fajnenšel tajms".
Vašington bi, takođe, mogao da vidi ukrajinski sukob kao priliku da, kako ističe londonski list, nagovori Madura da se udalji od zagrljaja Moskve u zamjenu za ublažavanje sankcija na venecuelansku naftu.
Proizvodnja nafte u Venecueli počela je da se oporavlja 2021. nakon što je Maduro proveo niz reformi. Ipak, naglašava Blumberg, s otprilike 800.000 barela dnevno, proizvodnja sirove nafte je samo dio od tri miliona barela koje je Venecuela godinama svakodnevno proizvodila, a ima više potvrđenih rezervi od bilo koje druge zemlje na svijetu.
Potencijal za zagrijavanje odnosa Bajdenove administracije i Madurovog režima, koji je pod istragom Međunarodnog krivičnog suda za zločine protiv čovječnosti, ilustruje kako su globalni odnosi i vrijednosti narušeni tokom ruske invazije na Ukrajinu, ukazuje "Vašington post".
Odluka da se Venecueli pruži čak i vrlo mlaka ruka dolazi s političkim rizikom za Bajdena i demokrate naročito u Floridi gdje živi više od 200.000 Venecuelanaca, među kojima su mnogi nedavno pobjegli od Madurovog režima.
Međunarodni krivični sud je u novembru objavio da otvara zvaničnu istragu o navodnim mučenjima i vansudskim ubistvima političkih protivnika od strane Madurovih snaga bezbjednosti, koja su istražitelji UN opisali kao „zločine protiv čovječnosti”.
Nazivajući Madura diktatorom, Bajdenovi kritičari tvrde da bi predsjednik SAD mogao izgubiti kredibilitet kod birača koji su emigrirali iz različitih zemalja i koji mogu da se poistovijete s patnjama Venecuelanaca.
Ublažavanje venecuelanskih sankcija bila bi strateška greška koja pruža finansijski spas Maduru, a malo pomaže da ublaži skok cijena nafte, ocenjuje u uredničkom komentaru "Volstrit džurnal".
Uprkos višegodišnjim sankcijama, Venecuela je uz pomoć Rusije i Irana uspijevala da pumpa oko 800.000 barela dnevno. Madurov režim je, kako ističe konzervativni američki list, uzvratio uslugu podržavajući Putinov rat protiv Ukrajine i osudivši „ekonomski rat” Zapada protiv ruskog naroda.
Bajdenovo nastojanje da obuzda skok cijena nafte traženjem pomoći od Putinovog klijenta u Venecueli, a ne od američkih proizvođača iz škriljaca ili od kanadskih prijatelja, govori mnogo o ovoj administraciji, ističu urednici Volstrit džurnala, ukazujući da proizvođači iz škriljaca mogu povećati proizvodnju dvostruko brže od venecuelanskih naftnih kompanija, a dobit bi išla američkim radnicima i dioničarima, a ne drugoj diktaturi.
(Politika)