MMF je u opširnom saopštenju napisao da ova finansijska institucija ne preporučuje uvođenje diferenciranih stopa PDV-a u Bosni i Hercegovini kao odgovora na rastuću inflaciju.
U MMF kažu da bi fiskalna politika trebalo da ublaži uticaj visokih cijena hrane i goriva na najugroženije građane i očuva rezerve s obzirom na neizvjesnu situaciju.
"Nikako ne preporučujemo uvođenje diferenciranih stopa PDV-a u Bosni i Hercegovini kako bi se odgovorilo na inflaciju", poručeno je danas iz Misije MMF-a u BiH.
MMF ističe, da je smanjenje stope na osnovne artikle, koje usvojeno u parlamentarnih tijelima BiH, skup i loše usmjeren instrument za pružanje pomoći domaćinstvima sa niskim prihodima.
"Pored toga, različite stope bi povećale mogućnosti za prevaru", smatraju u MMF.
Umjesto toga, kažu da bi vlasti trebale pružiti privremenu, ciljanu pomoć ugroženim domaćinstvima, ili možda privremeno ukinu akcize na gorivo (što se takođe razmatra).
"Imajući u vidu neadekvatnu mrežu socijalne sigurnosti, ukidanje akciza na gorivo moglo bi se razmotriti na privremenoj osnovi. Iako je i to skupa i loše usmjerena mjera, bolja je od trajne promjene poreske politike. Paralelno, vlasti bi trebale nastojati poboljšati mrežu socijalne sigurnosti kako bi bile bolje pripremljene za buduće šokove", piše u saopštenju MMF.
MMF o platama u javnom sektoru
MMF navodi da su plate u javnom sektoru "već konkurentne i ne treba ih dodatno povećavati, jer bi to pojačalo inflacijske pritiske i pogoršalo strukturu javne potrošnje". Povećanje plata najavljeno je u Republici Srpskoj, ali za nekoliko mjeseci.
Dostupni fiskalni prostor, ocjenjuju u MMF, potrebno je iskoristiti za povećanje javnih investicija jer BiH ima velike i hitne potrebe za investicijama u putnu infrastrukturu i zelenu energiju, kao i nizak nivo duga.
"Vlasti bi trebale koristiti fiskalni prostor za povećanje javnih investicija, po mogućnosti putem dugoročnog finansiranja sa niskim troškovima od međunarodnih finansijskih institucija", odnosno, zadužiti se.
MMF se bavi i uticajem rata u Ukrajini na BiH, a kažu da je neposredni ekonomski uticaj na veliki porast cijena hrane i goriva, koji već ima teške posljedice na mnoga domaćinstva i preduzeća i koji će trajati određeno vrijeme.
"Pravilan odgovor je značajno povećanje javne podrške za najugroženije kategorije, uz izbjegavanje smanjenje poreza ili akciza, što bi bilo skupo i loše usmjereno. Ovo je takođe pravo vrijeme da se dodatno ojača okvir finansijske stabilnosti jer je nedavni događaj sa Sberbankom naglasio potrebu za popunjavanjem praznina", ističe MMF.
Zbog tog slučaja, smatraju, hitan prioritet bi trebalo da bude uspostava jedinstvenog fonda za restrukturiranje banaka, kako bi se olakšalo njihovo restrukturiranje i osiguranje likvidnosti u vanrednim slučajevima.
MMF očekuje da će rast ove godine oslabiti do nivoa od 2,5 odsto, dok će se prosječna godišnja inflacija prema očekivanjima povećati na 6,5 odsto.
"Kašnjenja u formiranju vlada poslije opštih izbora u oktobru mogla bi dodatno potkopati ekonomske izglede, dok potencijalna pojava novih sojeva kovida-19 predstavlja još jedan rizik", navedeno je u saopštenju.
Stručnjaci MMF-a ocijenili su da je oporavak ekonomske aktivnosti pomogao u očuvanju fiskalnog bilansa.
Pohvale bankarskom sektoru
Procjenjuje se da se fiskalna pozicija promijenila iz deficita (4,7 posto BDP-a) u 2020. godini u neutralnu u 2021. godini. Prihodi koje je prikupila Uprava za indirektno oporezivanje dostigli su rekordno visok nivo, podstaknuti snažnom privatnom potrošnjom i višim cijenama.
"Spoljno finansiranje je bilo obimno, uključujući finansiranje od strane MMF-a (alokacija SDR-a 306 miliona evra) i Evropske unije (125 miliona evra makrofinansijske pomoći) uz emisiju 300 miliona evra evroobveznica Republike Srpske.
Bankarski sektor se, kako se dodje, dobro nosio sa krizom izazvanom COVID-19. Banke su ostale dobro kapitalizovane i profitabilne, dok su nekvalitetni krediti nastavili opadati, a nedavna odluka Evropske komisije da je regulatorni i nadzorni okvir u BiH ekvivalentan standardima EU "veliko je postignuće agencija za bankarstvo".
Kritikovan je okvir za javne nabavke kao neadekvatan i podložan korupciji. MMF misli da bi trebalo izmijeniti zakon i objavljivati informacije o stvarnim vlasnicima firmi kojima se dodijeli ugovor o (javnoj) nabavci.
Zaključuju da je potreban politički konsenzus o reformama za unapređenje poslovnog okruženja, jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora i bolja integracija BiH na međunarodnim tržištima.
"Šire reforme su potrebne i da bi se ostvario porast zapošljavanja u privatnom sektoru i da bi se povećala efikasnost i transparentnost javnih preduzeća. Uspješna tranzicija ka zelenijem sektoru energetike zahtijeva postepeno napuštanje korištenja uglja, širenje tržišta prirodnog gasa i eksploataciju velikog potencijala koji BiH ima u oblasti energije vjetra i solarne energije".
(Nezavisne/Mondo)