Jeftinije na struju

Zbog cijene peleta građani sve češće ugrađuju električne kotlove za grijanje

Autor Željko Svitlica

U Republici Srpskoj ove godine je izuzetno povećana potražnja za ugradnjom električnih kotlova za grijanje, nakon što je cijena ogrjeva, najčešće peleta, dostigla maksimum.

Izvor: Shutterstock

Zbog situacije sa energentima građani u BiH itekako razmišljaju o tome kako će dočekati sezonu grijanja na jesen. Cijena peleta, biogoriva na koji se griju brojna domaćinstva, uzrokovala je potragu za drugim opcijama - u ovom slučaju to je električna energija.

Ogromna potražnja u EU izazvana poremećajima na tržištu dovela je do toga da tona peleta u BiH dostigne cijenu od preko 600 KM. U RS postoji veliki broj domaćinstava (kuća) koje u sistemu centralnog grijanja troše upravo pelet.

Saznajemo da je trenutno stanje sa cijenama naglo stvorilo povećanu potražnju za ugradnjom električnih kotlova za grijanje na struju.

U preduzeću "DK grijanje" u Banjaluci potvrdili su da u posljednje vrijeme imaju mnogo više posla nego inače.

"Istina je da je povećana potražnja za ugradnjom kotlova na struju, jer ljudi žele da imaju rezervnu varijantu ako se situacija sa skupim peletom nastavi", rekli su u ovoj firmi. Podsjećaju da grijanje može raditi "kombinovano" na pelet i na struju.

Slične informacije dobili smo i iz drugih preduzeća u RS koje ugrađuju i servisiraju sisteme za centralno grijanje.

"Jedan električni kotao za domaćinstvo košta otprilike 1.500 KM, a ugradnja još oko 200 KM. Gruba računica kaže da je trenutno zbog cijene struje i peleta, isplativije domaćinstvo grijati na električnu energiju", objasnili su naši sagovornici.

Cijena peleta na tržištu je između 550 i 650 KM po toni. Za grijanje jednog domaćistva/kuće potrebno je nekoliko tona (od tri tone pa i više u zavisnosti od veličine objekta i trajanja zime). Za pelet je potrebna peć za centralno grijanje koja košta (manja ili polovna) od 1.000 pa do više od 3.000 KM za novije i veće kotlove. Podrazumijeva se da u oba slučaja imate ugrađen sistem za grijanje (cijevi, ventile i radijatore).

Zabrana izvoza još nije dovela do pojeftinjenja peleta

Savjet ministara BiH 15. juna je privremeno zabranio izvoz drvne oblovine, ogrjevnog drveta i peleta iz zemlje. Izvoz je zabranjen do kraja septembra, odnosno na period od 90 dana.

Odluka je obrazložena informacijama da je pelet poskupio 155 odsto u odnosu na prošlu godinu, ali da se izvoz peleta u prvom kvartalu povećao na 78 odsto u odnosu na isti period prošle godine. To je, kako je gore napisano, "napumpalo" cijene, ali stvorilo nestašicu na domaćem tržištu pa građani nisu mogli da naruče pelet.

I ovo je razlog što se mnogi okreću električnoj energiji. Njena cijena je povoljna za stanovništvo, ali o poskupljenju se priča sve češće.

Međutim, trenutna situacija na tržištu govori da i pored zabrane izvoza pelet nije pojeftinio, a cijena jedne tone je slična kao i prije zabrane.

Pelet
Izvor: Shutterstock

Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik kaže da se na domaćem tržištu potroši 30 odsto od ukupne proizvedene količine peleta.

"Cijena je, zbog velike potražnje na inostranom tržištu, eskalirala, a pritom mnogi nisu vodili računa da domaće tržište nema platežnu moć kao ono vani. Profit treba da bude na optimalnom iznosu", kaže Šinik.

Predviđa da će do pada cijena sigurno doći jer ozbiljni proizvođači ozbiljno računaju na domaće tržište.

"Teret trenutno ne ide vani, sortimenti ostaju ovde i povećavaju se količine i to ne može da traje neprestano. Postoje priče da su neki zaustavili proizvodnju (možda zbog remonta postrojenja...), ali mislim da nijedan proizvođač ne razmišlja da obustavi prodaju na domaćem tržištu", smatra Šinik.