Iako je nedavno objavljena analiza konsultantske kompanije Deloitte pokazala da je BiH u vrhu evropskih zemalja s najnižim cijenama nekretnina, reklo bi se da taj podatak ne znači puno domaćem stanovništvu jer podaci sa terena nisu ohrabrujući.
Inflacija, koju je nametnula globalna geo-politička situacija, rezultirala je da su porasle cijene svih materijala potrebnih za gradnju stambeno-poslovnih objekata, pa je tako u BiH cijena izgradnje kvadratnog metra u stanogradnji ranije bila oko 1.200 KM (600 EUR), dok je sada 1.700 KM (850 EUR).
Sve to uslovilo je i mnogo veću cijenu kvadrata koja se nudi kupcima, pa je ona danas u novogradnjiod 3.500 KM do 4.500 ili 4.600, kaže Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske. Međutim, kako on kaže, ipak je došlo do stabilizacije u nabavci materijala.
"Ono sto možemo primjetiti jeste činjenica da dolazi do blage stabilizacije tržišta, a to je osnovni cilj i kupcu i investitoru, jer u stabilnim tržišnim uslovima možemo formirati stabilne cijene. Da bi došlo do smanjenja cijena stambenog i poslovnog prostora neophodno je da dođe do smanjenja parametara koji učestvuju u fomiranju cijene: zemljište, naknada i renta za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, izvođenja građevinskih radova itd. U drugim okolnostima nije moguće da dođe do smanjenja cijena", ističe Petrović.
Cijena građevinskog materijala rasla je iz mjeseca u mjesec u prethodnom periodu, zbog pandemije koronavirusa i sukoba između Rusije i Ukrajine, ali su se u određenom dijelu stabilizovale cijene, čak je došlo i do pada u posljednjih mjesec i po dana, najprije građevinskog čelika, i sada, kaže Petrović, imamo stabilno snabdijevanje, piše portal "eKapija".
"Tržište je to koje diktira da li se sada isplati ili ne kupiti stan, ali rekao bih da se isplati, najprije zbog inflacije koja stalno raste. Dijaspora želi, takođe, da kupuje nekretnine u RS, jer neće da dopuste da njihov novac gubi vrijednost. To je dobro za nas u ovom momentu, ali treba voditi računa da cijena kvadrata bude dostupna našim građanima. Mora se voditi računa da ta cijena ne odskače puno, ali ni investitori ne mogu puno uticati na to, jer oni moraju platiti mnoštvo faktora po cijenama kakve tržište diktira", pojašnjava Petrović.
Svim investitorima je, kako on kaže, u cilju da se stabilizuje tržište, i vrlo rado će smanjiti cijenu kvadrata ukoliko svi ulazni parametri pojeftine.
"Svi su svjesni da je ovo sada prilično visoka cijena kvadrata, ali ne možemo dati prognozu kad će doći do pada cijena. Dobro je što je građevinski sektor sada u zamahu, i treba podržati da ono ostane u tom zaletu, zato što građevinarstvo povlači ostale grane privrede", poručuje Petrović.
Ko najviše kupuje?
Stanogradnja je, kako kaže Petrović, sada u najvećoj ekspanziji, traži se stan više i tražnja je takva da se 80% određenog objekta proda pri samoj gradnji.
Stanove najviše kupuju mladi bračni parovi, zatim stanovništvo koje živi izvan većih centara želi kupiti stan u nekom većem gradu, a onda i naši ljudi koji žive i rade u dijaspori. Razlozi za ovakvom tražnjom leži u činjenici da građani, kako domaći tako i strani, sigurniji vid štednje vide u ulaganju u nekretnine, jer se zbog rasta inflacije plaše za svoj novac.
Šta kaže statistika?
Tokom prvog polugodišta 2022. godine najveća vrijednost prometovanih novih stanova u RS ostvarena je u Banjaluci 60 mil KM, Doboju 13,6 mil KM, Istočnom Novom Sarajevu 11,9 mil KM i Bijeljini 9,8 mil KM.
Prosječna cijena kvadrata završenog i prodatog novog stana najviša je u Banjaluci 3.627 KM/m2, Trnovu (Jahorini), 3.052 KM/m2 i Trebinju 2.636 KM/m2, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
U prvom polugodištu 2022. godine, ukupna vrijednost prometovanih novih stanova u Republici Srpskoj iznosila je 121,7 mil KM. Najskuplji novi stan prodat je u Banjaluci po ceni od 4.843 KM/m2.
(Mondo)