Poljoprivredna zadruga „Smart Village“ u Knežici kod Kozarske Dubice postaje prostor za spoj tradicije i tehnologije, gdje poljoprivreda postaje lakša i efikasnija.
U ovoj inovativnoj zajednici, rad na poljima nije više sinonim za težak fizički napor – uz pomoć pametnih tehnologija i robotike.
„Smart Village“ (Pametno selo) nije samo zadrugaveć laboratorija za eksperimentisanje, istraživanje i primjenu tehnologija koje pomjeraju granice poljoprivrede gdje su mladi ljudi ključni igrači u ovom procesu. U svojim redovima, spajaju stručnjake iz raznih oblasti sa poljoprivrednim, kreirajući novi nivo proizvodnje, koja mijenja način ruralnog života.
Tako će u Knežici uskoro probati prva vina nastala iz eksperimentalnog vinograda, zatim testirati energetsku efikasnost uz pomoć pametnog staklenika, robotizovanu platformu i automatski sistem za navodnjavanje, koji je kreirao jedan student kroz "Smart Village" digitalno inovaciono čvorište/hub.
Đorđe Grujčić, dr poljopriprednih nauka i direktor PZ „Smart Village“ Knežica u razgovoru za Mondo sumirao je tri godine rada u eksperimentalnom vinogradu i planove daljeg unapređenja.
„Smart Village je bila korisnik projekta 'EU4AGRI-Recovery' kroz koji je podigla eksperimentalni vinograd na površini od jednog hektara, gdje je u uporednom testu zasadjeno šest sorti groždja. Od toga su tri sorte intraspecijski hibridi, morava i bačka panonija i tri su klasične vinske sorte – italijanski rizling,tamjanika i kaberne frank. Vinograd je ove godine, nakon trogodisnjeg rada dao prvi urod. Napravili smo i određene količine vina koje su sad u fazi odležavanja. Tako da u februaru očekujemo da vidimo kakav je kvalitet vina od tih sorti s ciljem daljeg istraživanja i ispitivanja“, naveo je Grujčić.
Pored vinogradarstva, u planu su istraživanja i eksperimenti u polju ratarske proizvodnje i testiranje sorti koje su rijetke na našem području.
„Uporedo s tim, planiramo testiranje inovativnih tehnologija razvijenih od strane razvojnog tima zadruge, poput sistema za navodnjavanje 'Akvaterijus' i projekta u ranoj fazi razvoja – Finestre (FENESTRAE). Ovaj projekt fokusira se na unapređenje energetske efikasnosti pomoću pametnih tehnologija za obnovu prozora i fasadnih sistema.
Na našem stakleniku, koji je u razvoju, testiraćemo napredne materijale poput foto(elektro)hromatskih i elektrohrmatskih, koji se prilagođavaju svjetlosnim i toplotnim uslovima. Ovi materijali, u kombinaciji s pametnim sistemima, doprinose poboljšanju energetske efikasnosti zgrada i poljoprivrednih objekata, uz evaluaciju njihovog utjecaja na zatvorenu proizvodnju. Ovaj projekat je podržan od strane Interreg IPA ADRION programa kroz Interreg fondove (Evropski fond za regionalni razvoj i IPA III),“ pojasnio je direktor zadruge iz Knežice.
Napomenuo je da će u Knežicu po prvi put u BiH kroz projekat Itree, koji se realizuje sa Poljoprivrednim fakultetom Univerziteta u Banjaluci, stići i robotizovana platforma „agrorover“, koja može da obavlja mnoge poslove u proizvodnji.
„U planu projekta jeste nabavka robotizovane platforme koja će u našem vinogradu imati svrhu i namjenu da prati opšte stanje vinograda i da odrađuje određene agro-tehničke operacije od košenja preko tretiranja do praćenja zdravstvenog stanja samog vinograda. Tu očekujemo da dobijemo veliku količinu podatka koja će nam pomoći u analizi same proizvodnje, a ujedno i testiranje uređaja u vinogradarskoj proizvodnji“, rekao je Grujčić.
Roboti u poljoprivredi i automatski sistem za navodnjavanje
Jelena Matijaš, student druge godine na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci i tehnički asistent u PZ „Smart Village Knežica“, koja je zadužena za primjenu robotizovanih platformi, pojasnila je za MONDO ulogu agrorovera u poljoprivredi i način uštede vremena i novca.
„Uz pomoć rovera možemo da vršimo veći broj radova u vinogradu ili u voćnjacima, kao što su košenje, okopavanje, orezivanje kao i snimanje samih plodova na osnovu čega možemo procijenjivati njihov kvalitet. Ukoliko govorimo o samim vinogradima, uz pomoć rovera možemo analizirati grožđe, na osnovu koga ćemo vršiti selektivnu berbu čime se dobijaju vina drugačijeg kvaliteta, vrhunskog ili prosječnog, sa iste plantaže“, rekla je Matijaševa.
Dodaje da se roveri mogu primjenjivati u svim spektrima poljoprivrede, a glavna namjena je na kraju štednja ljudskog rada.
„Cilj je da se olakša rad čovjeka, jer je sve teže ponaći ljudsku snagu koja će pristati da odvoji više od osam sati dnevno. U poljoprivredi nije striktno radno vrijeme, stoga je potrebno uvesti određene tehničke metode kako bi se olakšao rad samih proizvođača“, poručila je ona.
Vuk Pavić, student treće godine na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu i tehnički saradnik u projektu, pojasnio je kako je napravio prototip koji se trenutno razvija u ovoj zadruzi i njegovu ulogu u proizvodnji.
„Proizvod Akvaterijus (Aquaterius) je sistem za automatsko navodnjavanje obradivih površina. Njegova uloga je optimalno navodnjavanje i iskorištavanje vode odnosno resursa koji su prisutni na samoj plantaži. Koristeći podatke dobijene senzorima, sistem automatski kontroliše ventile za navodnjavanje, primjenjujući optimalne količine vode na svaku priključenu parcelu. Nadzor i kontrola sistema je omogućena preko Touch-Screen terminala i Web aplikacije. Cilj mu je da dovede što veće prinose korisniku.“
Pavić ističe da je Akvaterius sistem u finalnoj fazi testiranja, ali da već postoji veliko interesovanje za njegovu primjenu na poljoprivrednim imanjima. Razvoj prototipa započet je 2020. godine, dok je kroz projekat Itree postignut značajan napredak zahvaljujući saradnji s profesorima Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci. Posebno su analizirane funkcionalnosti sonde za mjerenje vlage i temperature zemljišta, čime su osigurana poboljšanja preciznosti.
„Imamo mnogo zainteresovanih korisnika, ali nećemo krenuti u proizvodnju i prodaju dok ne završimo sva potrebna testiranja u stvarnim uslovima. Nakon toga, stvoriće se uslovi za širu primjenu,“ zaključuje Pavić.
(MONDO)