Čokolada, meso i smrznuto voće spadaju među proizvode koji su tokom 2025. zabilježili najveći rast cijena u Evropi, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Iako je prosječna inflacija hrane u EU bila umjerena, razlike među zemljama i vrstama namirnica bile su izrazite.
Cijene hrane u Evropskoj uniji porasle su u prosjeku za 2,8 odsto u 2025. u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, kod pojedinih proizvoda inflacija je bila znatno viša i dostizala je i do 10 odsto, pokazuju podaci Eurostata.
Koje zemlje su imale najveću inflaciju hrane u 2025? Koji proizvodi su najviše poskupjeli, a gdje su cijene čak i pale?
Drastičan rast cijena hrane u Turskoj
Turska se izrazito izdvaja po rastu cijena hrane, one su tokom 2025. godine skočile čak 32,8 odsto, što dodatno ukazuje na šire inflatorne probleme u toj zemlji.
Unutar Evropske unije, najveću inflaciju hrane zabilježila je Rumunija - 6,7 odsto.
Tokom 2025. godine visoka inflacija hrane bila je prisutna u djelovima istočne i jugoistočne Evrope. Rumunija, Bugarska, baltičke zemlje i zemlje Balkana uglavnom su bilježile stope između 4 i 7 odsto, znatno iznad prosjeka EU.
Švajcarska je bila jedina zemlja u kojoj su cijene hrane pale, za 1,1 odsto, dok su na Kipru ostale nepromijenjene.
Među četiri najveće ekonomije EU, Francuska je imala najnižu stopu inflacije hrane, svega 0,7 odsto, što je ujedno treća najniža stopa među 36 evropskih zemalja obuhvaćenih analizom.
U Njemačkoj i Španiji inflacija hrane iznosila je 2,1 odsto, dok je Italija imala najvišu stopu među vodećim ekonomijama EU, i to 2,5 odsto.
Dvocifrena inflacija kod čokolade, smrznutog voća i mesa
Od ukupno 64 osnovna prehrambena proizvoda koje prati Eurostat, cijene su pale kod osam proizvoda, dok su kod jednog ostale iste. Svi ostali zabilježili su rast cena tokom 2025. u poređenju sa 2024. godinom.
Najveći rast zabilježen je kod tri proizvoda sa dvocifrenom inflacijom.
Čokolada je najviše poskupjela, čak 17,8 odsto, zatim smrznuto voće sa rastom od 13 odsto, dok su govedina i teletina poskupjele za 10 odsto.
Značajan rast cijena bilježe i jaja (8,4 odsto), maslac (8,3 odsto), kao i jagnjetina i kozje meso (7,2 odsto).
Cijene šećera, džema i meda porasle su za 6,8 odsto, dok je sveže punomasno mlijeko poskupjelo za 5,7 odsto.
Proizvodi od korijenastog povrća poskupjeli su za 5,5 odsto, svježe ili rashlađeno voće za 5,4 odsto, dok je ukupna kategorija voća zabilježila rast od 5,3 odsto.
Jestiva ulja i konzervisano voće poskupjeli su za po 4,7 odsto. Živinsko meso je skuplje za 4,4 odsto, a sušeno voće i orašasti plodovi za 4,2 odsto.
Koji proizvodi su pojeftinili?
S druge strane, kod pojedinih proizvoda zabilježen je pad cijena.
Najveće pojeftinjenje imalo je maslinovo ulje, čak 22,9 odsto, nakon snažnog rasta cijena u prethodnim godinama.
Cijene šećera pale su za 11 odsto, ulja i masti za 5,4 odsto, dok je krompir pojeftinio za 5,2 odsto.
Razlike među zemljama po vrstama proizvoda
Godišnje promjene cijena hrane značajno su se razlikovale od zemlje do zemlje.
Šest proizvoda sa najvećim rastom cijena u EU poskupelo je za više od sedam odsto, ali sa velikim razlikama među državama.
Cijene čokolade porasle su za više od 30 odsto u tri zemlje - Poljskoj (33 odsto), Litvaniji (32 odsto) i Estoniji (32 odsto), dok je u Albaniji zabilježen rast od svega 1 odsto.
Kod smrznute hrane, inflacija se kretala od 2 odsto na Islandu do čak 32 odsto u Estoniji, pri čemu za neke zemlje podaci nisu bili dostupni.
Cijene govedine i teletine u pojedinim državama porasle su za više od 20 odsto, što je dvostruko više od prosjeka EU. Najveći rast zabilježen je u Holandiji (23 odsto), Hrvatskoj (22 odsto) i Letoniji (21 odsto). U Švajcarskoj cijene su ostale iste, dok su Francuska (5 odsto) i Italija (6 odsto) imale najmanji rast.
Jaja, kao jedan od najčešće korišćenih prehrambenih proizvoda, poskupjela su za 20 odsto ili više u pet zemalja. Najveći rast zabilježen u Češkoj (29 odsto), Slovačkoj (27 odsto), Portugalu (21 odsto) i Mađarskoj (20 odsto).
Inflacija cijena jaja značajno varira širom Evrope, u nekim zemljama rast je bio minimalan, dok su u pojedinim državama cijene čak i pale.
Cijene maslaca dostigle su dvocifren rast u 12 zemalja, a Švedskoj su premašile 20 odsto.
Kod jagnjetine i kozjeg mesa, prosječna inflacija u EU iznosila je sedam odsto, ali je u šest zemalja rast bio veći od 10 odsto.
Među članicama EU, najveći rast zabilježen je u Poljskoj (14 odsto), zatim u Portugalu i Irskoj (po 13 odsto), dok su Švedska (11 odsto) i Španija (10 odsto) takođe imale značajno povećanje cijena.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)