Cijene goriva u Bosni i Hercegovini ponovo rastu, a dodatni pritisak na tržište mogao bi uslijediti zbog poremećaja u snabdijevanju naftom nakon zatvaranja saudijskog naftovoda East-West.
Energetski stručnjak Nihad Harbaš upozorava da bi, ukoliko napadi u Perzijskom zalivu i Crvenom moru potraju, cijena nafte mogla dostići i 120 dolara po barelu, što bi se dodatno odrazilo i na cijene naftnih derivata u BiH.
"Naftovod East-West postao je kritični alternativni pravac za Hormuz. Prije napada prenosio je oko 4 do 5 miliona barela dnevno, odnosno oko četiri odsto globalne ponude. Njegovo zatvaranje moglo bi tako umanjiti svjetsku ponudu za do četiri odsto. To bi automatski značilo i gubitak oko 120 miliona barela, a ako napadi u Perzijskom zalivu i Crvenom moru potraju, cijena bi mogla ići i do 120 dolara po barelu", kazao je Harbaš za Biznis.ba.
Novi pritisak na cijene goriva
Za Bosnu i Hercegovinu to, prema njegovim riječima, znači dodatni pritisak na cijene naftnih derivata, odnosno dizela i benzina, kao gotovih proizvoda koje BiH uvozi.
"Trenutne prosječne cijene u BiH već su povećane na oko 3,50 KM po litru. Predviđanja su da prostor za dalji rast cijena postoji, otprilike za 10 do 30 feninga po litru u narednim sedmicama, ako poremećaj potraje i cijene derivata ostanu povišene, uz mogućnost većih skokova u ekstremnijem scenariju", naglašava Harbaš.
On dodaje da regulisane marže u BiH i konkurencija ipak ograničavaju mogućnost većih skokova.
"Poremećaj zbog zatvaranja saudijskog East-West naftovoda može dodatno pritisnuti cijene, ali uticaj na BiH nije automatski niti proporcionalan. Prostor za dalji rast postoji, uz znatnu neizvjesnost", navodi Harbaš.
Promjene na svjetskom tržištu brzo se prenose na dizel
Govoreći o tome koliko se promjene cijena sirove nafte na svjetskom tržištu brzo prenose na cijene goriva u BiH, Harbaš ističe da tržište
fizičkih derivata, poput dizela, reaguje brže i oštrije.
"Tržište fizičkih derivata, poput dizela, reaguje brže i oštrije, što znači da je pod jakim pritiskom. Prema iskustvu iz sličnih geopolitičkih šokova, očekuje se novi rast i poskupljenje, ali taj rast može biti ublažen zalihama ili sporijim usklađivanjem distributera", ističe energetski stručnjak.
Istovremeno, prenos promjena cijena nije trenutan niti potpuno direktan.
"Cijene u BiH prate kotacije gotovih derivata na mediteranskom tržištu, troškove transporta, odnosno uvoza, kurs, akcize, PDV i lokalne marže. Obično je potrebno od nekoliko dana do jedne ili dvije sedmice da se promjene prenesu na tržište, mada kod oštrih skokova to može biti i brže, a kod pada cijena sporije. Distributeri nabavne cijene usklađuju postepeno, mada benzinske pumpe brže reaguju na poskupljenja", kaže Harbaš.
Rizik od novih poskupljenja
Kada je riječ o narednim sedmicama i mjesecima, Harbaš smatra da je kratkoročni rizik od novih poskupljenja ili zadržavanja cijena na povišenom nivou veći od mogućnosti brze stabilizacije.
"Kratkoročno, rizik novih poskupljenja ili zadržavanja cijena na povišenom nivou veći je od mogućnosti brze stabilizacije. Djelimičan povrat kapaciteta očekuje se u danima, a puni u roku od tri do šest sedmica. Ako se naftovod brzo vrati u funkciju i ne bude novih napada, pritisak na tržište će se smanjiti. Međutim, ako poremećaj potraje ili se situacija pogorša, cijene će ostati više ili čak dodatno rasti", kaže Harbaš.
Za BiH to, kako dodaje, znači da građani u narednim sedmicama trebaju računati na mogućnost novih poskupljenja, uz neizvjesnost kada bi moglo doći do stabilizacije.
"Realnija su nova umjerena poskupljenja ili stagnacija na povišenom nivou nego brza stabilizacija", navodi Harbaš.
Dodaje da BiH nema velike domaće rezerve niti dovoljne rafinerijske kapacitete koji bi mogli ublažiti ovakve šokove.
"To jedino mogu ublažiti mjere vlada kroz marže, akcize i eventualne popuste, ali ne mogu eliminisati uticaj", dodaje on.
Dizel bi mogao dostići 4,20 KM
U slučaju nastavka rasta cijena nafte, procjene pokazuju da bi dizel u BiH mogao dostići između 3,70 i 4,20 KM po litru, uz mogućnost i viših cijena u ekstremnom scenariju.
"Realan raspon za dizel u BiH mogao bi biti od 3,70 do 4,20 KM po litru, ili čak i više u ekstremnom scenariju, uz sličan relativni rast cijene benzina. Rast nije linearan – zavisi od rafinerijskih marži, troškova transporta i lokalnih faktora", naglašava Harbaš.
Prema njegovoj procjeni, takav rast cijena značio bi dodatni trošak za vozače. Za prosječno punjenje rezervoara od 50 litara, razlika bi mogla iznositi oko 10 KM.
Poskupljenje goriva pogodilo bi cijelu privredu
Takav razvoj događaja, prema njegovim riječima, ne bi pogodio samo vozače, već bi se kroz transportne i druge troškove mogao preliti na gotovo cijelu privredu.
"To bi uticalo na građane kroz veći trošak punjenja rezervoara i dodatni pritisak na kućne budžete, ali i na transport i logistiku, jer je dizel značajan dio njihovih troškova. Poskupljenja goriva prenose se i na cijene robe, što bi privreda osjetila kroz inflatorni pritisak i veće operativne troškove za prevoznike, poljoprivredu, industriju i druge sektore", zaključuje Nihad Harbaš.
Ipak, Harbaš na kraju naglašava da navedene procjene ne treba posmatrati kao konačna predviđanja, jer će kretanje cijena goriva zavisiti od daljeg razvoja situacije na svjetskom tržištu nafte, trajanja poremećaja u snabdijevanju i kretanja cijena gotovih naftnih derivata.
(Mondo)