Ekonomija

Analiza primanja u BiH od 2020. do danas: Plate nominalno veće, ali realna kupovna moć znatno zaostaje

Autor Dušan Volaš

Iako su prosječne neto plate u Republici Srpskoj i Federaciji BiH u proteklih šest godina nominalno porasle između 60 i 78 odsto, radnicima je u stvarnosti ostalo manje od polovine te povišice.

Izvor: Shuterstock

Udar inflacije, a posebno drastičan skok cijena hrane, u velikoj mjeri je neutralisao rast primanja, dok je sindikalna potrošačka korpa u Federaciji BiH rasla brže i od samih plata.

Prema zvaničnim statističkim podacima, prosječna neto plata u oba entiteta 2020. godine iznosila je 956 KM. Pet godina kasnije, u 2025. godini, prosjek u Federaciji BiH dostigao je 1.594 KM(rast od 66,7 odsto), a u Republici Srpskoj 1.528 KM(rast od 59,8 odsto).

Rast zarada nastavljen je i tokom ove godine. Prosjek za prvih sedam mjeseci u FBiH iznosio je 1.698 KM, dok je u avgustu zabilježen iznos od 1.708 KM. U Republici Srpskoj prosječna plata u julu iznosila je 1.688 KM. Valja napomenuti da se metodologije obračuna u entitetima razlikuju, naročito u pogledu uračunavanja toplog obroka i regresa, zbog čega se podaci prvenstveno posmatraju kroz dinamiku rasta u svakom entitetu pojedinačno, a ne kroz direktno poređenje visine iznosa, piše Klix.ba.

Skok cijena neutralisao povećanja

Međutim, kumulativni rast cijena od 2020. do sredine ove godine iznosi oko 36 odsto. Posebno snažan udar pretrpio je segment prehrane – indeks cijena hrane i bezalkoholnih pića u 2025. godini bio je za čak 57,6 odsto iznad nivoa iz 2015. godine, dok je ukupni indeks poskupljenja bio 30,6 odsto.

Kada se uračuna inflacija, realni rast plata znatno je skromniji od zvaničnih statističkih cifara. Podaci pokazuju da su poskupljenja "pojela" oko 60 odsto ostvarene povišice. Od nominalnog rasta prosječne plate za oko 740 KM u proteklih šest godina, inflacija je odnijela blizu 445 KM, pa je realni finansijski dobitak radnika tek nešto manji od 300 KM. Najteža je bila 2022. godina, kada je godišnja inflacija od oko 14 odsto u potpunosti anulirala nominalni rast zarada.

Rast minimalnih zarada

Značajne korekcije doživjela je i najniža plata. U Federaciji BiH minimalac je sa 406 KM (koliko je iznosio 2020. godine) povećan na 1.000 KM početkom 2025, a u ovoj godini na 1.027 KM, što predstavlja nominalni rast od 153 odsto, odnosno realni rast od oko 86 odsto.

U Republici Srpskoj minimalna plata je u istom periodu porasla sa 520 KM na 1.000 KM za nekvalifikovane radnike, uz raspone do 1.450 KM za zaposlene sa visokom stručnom spremom. Kao i kod prosječne plate, ekonomisti napominju da minimalna zarada u Srpskoj obuhvata i naknade poput toplog obroka, dok se u Federaciji one isplaćuju odvojeno.

Potrošačka korpa bježi platama

I dok zvanična statistika bilježi stabilizaciju inflacije, računica sindikata prikazuje znatno teži položaj domaćinstava.

Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Federaciji BiH porasla je sa 1.822 KM u julu 2020. na 3.565 KM u septembru ove godine (dok je u avgustu dostizala i 3.810 KM), što predstavlja skok od gotovo 96 odsto. Zbog toga prosječna plata u Federaciji danas pokriva tek 47,9 odsto sindikalne korpe, što je nepovoljniji odnos u poređenju sa 2020. godinom kada je pokrivala 51,3 odsto.

U Republici Srpskoj, prema podacima Saveza sindikata RS, korpa je od decembra 2020. do juna ove godine porasla za 43,6 odsto (sa 2.032 KM na 2.918 KM), pri čemu prosječna plata trenutno pokriva oko 58 odsto procijenjenih troškova života. Valja naglasiti da sindikati korpe računaju prema sopstvenim metodologijama koje se razlikuju po entitetima i ne predstavljaju dio zvanične državne statistike, ali pružaju jasan uvid u svakodnevne izdatke stanovništva.