Crna Gora nije zainteresovana za “mali Šengen” (CEFTA+), jedinstven ekonomski prostor u kojem bi se između zemalja Zapadnog Balkana odvijao nesmetan protok ljudi i robe bez zadržavanja na granicama.
Ovu ideju godinama zagovara Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije koji je zajedno sa Zoranom Zaevim, predsjednikom Vlade Sjeverne Makedonije i Edijem Ramom, premijerom Albanije u oktobru ove godine u Novom Sadu potpisao inicijativu o uspostavljanju ove zone kada su pozvane i druge zemlje u okruženju da im se pridruže.
Crnogorci su svoj zvanični stav predočili institucijama Bosne i Hercegovine, tačnije ambasadi BiH u toj zemlji, a koja je o tome obavijestila Ministarstvo spoljnih poslova BiH, objavio je portal "Capital".
Crna Gora u dokumentu navodi kako je zadovoljna i sa sadašnjim nivoom regionalne saradnje koji državama regiona omogućava napredak u evropskim integracijama, te kako ovu „inicijativu treba posmatrati sa dozom opreza jer ne nudi konkretan doprinos za unapređenje regionalnih odnosa“.
“Inicijativa za posljedicu može imati fragmentaciju unutar samog Zapadnog Balkana a njena potencijalna zloupotreba se može iskoristiti u cilju ostvarivanja dnevnopolitičkih ciljeva u pojedinim državama regiona i udaljavanje ovih država od njihovog evrpskog kolosijeka”, ocijenila je vlast Crne Gore u zvaničnom dokumentu proslijeđenom BiH u koji je ovaj portal imao uvid.
Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH koji je najveći zagovornik ideje da se Bosna i Hercegovina pridruži inicijatorima Vučićeve ideje otkriva kako je pokušao spasiti stvar i ambasadora Crne Gore u BiH ubijediti da prenese suštinu inicijative.
“Ono što je on čuo od mene je za njega bilo vrlo prihvatljivo, a to je da se praktično radi na reformi CEFTA sporazuma”, kaže Šarović koji je stava da bi inicijativa o „Malom Šengenu“ uspjela samo ako bi sve zemlje bile dio konačnog sporazuma.
Ukoliko bi eventualno BiH i prihvatila inicijativu a Crna Gora definitivno odbila, Šarović tvrdi da se u odnosima dvije zemlje se ne bi puno toga promijenilo, odnosno na snazi bi ostala aktuelna pravila.
Šarović ocjenjuje kako je Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA) u posljednje vrijeme pokazao brojne nedostatke posebno u sporovima zbog brojnih barijera koje se iz dana u dan gomilaju.
Vrijeme je pokazalo, smatra on, da je ovaj dokument potrebno reformisati i nadograditi, vodeći se iskustvima iz prethodnog perioda.
Šarović očekuje kako bi se najveći napredak u novom sporazumu mogao očekivati na samoj granici koja je do sada bila jedna od ključnih barijera.
“Predlaže se da promet na granici teče bez zaustavljanja a to bi mogao da obezbjedi elektronski potpis. Na primjer, roba koja krene iz Banjaluke se ne zaustavlja do Skoplja i njeno prvo administrativno tretiranje se vrši na krajnjem odredištu a ne na granici. Ono što je u ovoj fazi inicijative jasno je da se nastoji proširiti krug oblasti slobodne trgovine. Do sada smo bili usmjereni na trgovinu robama a sada se predlaže da se tretiraju i usluge kao nezaobilazan dio trgovine te tržište radne snage i kretanje ljudi”, zaključio je ministar Šarović.
Albanija neće bez Kosova
Iako je ideja o zajedničkom ekonomskom prostoru tek u povojima, jasno je da će ju biti veoma teško realizovati u punom obimu.
Naime, pored Crne Gore koja je jasno poručila kako nije zainteresovana za istu, Albanija je svoje učešće uslovila Kosovom, za koje traži da bude dio regionalne saradnje a zbog kojeg je CEFTA i izgubila na značaju.
Podsjećamo, vlasti na Kosovu su prije godinu dana BiH i Srbiji uveli 100 odstotne takse na njihove proizvode i tako blokirale uvoz koji se mjerio u stotinama miliona maraka. CEFTA nije imala mehanizam da to spriječi.
Dodatno otvaranje ne odgovara Crnoj Gori
Crna Gora ima veoma nepovoljnu spoljnotrgovinsku razmjenu sa susjednim zemljama pa je jasno zašto im nije u interesu dodatno otvaranje granica kroz “mali Šengen”
Bosna i Hercegovina im je do kraja septembra ove godine izvezla robu vrijednu 335,54 miliona maraka dok je njihov izvoz u BiH iznosio 51,14 miliona KM.
Srbija je tako u 2018. godini u Crnu Goru izvezla proizvoda u vrijednosti od 960 miliona maraka dok je uvoz sa druge strane bio desetostruko manji.
Ekonomisti: BiH ne treba da žuri sa ulaskom
Ekonomista Igor Gavran smatra da inicijativa nije realna u trenutnim uslovima, prije svega zbog političkih odnosa između navedenih država ali i ekonomske neravnoteže, gdje je Srbija daleko jača ekonomski od svih ostalih.
Prema njegovoj ocjeni Bosna i Hercegovina u navedenom obliku povezivanja nema dovoljan ekonomski interes zbog pozitivnih a ima izraziti rizik negativnih ekonomskih efekata.
“Česti su slučajevi da se proizvodi iz pojedinih zemalja plasiraju na bh. tržište sa nerealno niskom deklarisanom cijenom ili suprotno našim propisima i sadržaju njihove deklaracije kao nelojalna konkurencija. Uvozno pivo je najbolji primjer. Deficit koji imamo sa Srbijom je ogroman, što pokazuje da bi dalje otvaranje tržišta sigurno pogodovalo ovoj državi i olakšalo povećanje izvoza u ostale članice dok nije realno očekivati znatno povećanje izvoza iz BiH jer jednostavno ekonomski nismo konkurentni u većini oblasti”, smatra Gavran.
Mišljenja je kako umjesto ovakvih “integracija”, BiH treba iskoristiti postojeći aranžman CEFTA i jačati vlastitu konkurentnost i unutrašnje poslovno okruženje, kako bi u budućnosti mogla profitirati od daljeg otvaranja tržišta.