UŽIVO - Rat u Ukrajini: Bajden nazvao Putina ratnim zločincem, Ukrajina dobija vojnu pomoć vrijednu 800 miliona

Ruske vlasti blokirale sajt BBC-ja

Ruske vlasti danas su blokirale sajt britanskog javnog servisa BBC, saopštila je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Zaharova je u postu na društvenoj mreži Telegram dodala da je "to tek početak akcija koje su odgovor na informacioni rat koji je pokrenuo Zapad", prenosi Rojters.

Američki predsjednik Džozef Bajden najavio je danas novu vojnu pomoć Ukrajini, vrijednu 800 miliona dolara, kako bi se Kijev suprotstavio napadu Rusije.

Novi paket pomoći uključuje i bespilotne letjelice i protivavionske sisteme.

"To uključuje 800 protivavionskih sistema, kako bi osigurali da ukrajinska vojska može da nastavi da zaustavlja avione i helikoptere koji napadaju njen narod", rekao je Bajden.

Ruske snage oslobodile gradonačelnika Melitopolja

Ruske snage oslobodile su gradonačelnika grada Melitopolja, kojeg su priveli prošle nedjelje, saopštio je Andrij Jermak, šef kabineta predsednika Zelenskog.

"Gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov je pušten na slobodu iz ruskog zatočeništva", rekao je Jermak.

Bajden nazvao Putina ratnim zločincem

Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je novinarima da je ruski predsjednik Vladimir Putin "ratni zločinac" zbog invazije koju je pokrenuo na Ukrajinu.

"On je ratni zločinac", saopštio je Bajden novinarima u obraćanju nakon događaja u Bijeloj kući, prenosi Rojters.

Takođe je optužio ruskog predsjednika za "užasno razaranje u Ukrajiini", bombardovanje zgrada, porodilišta i bolnica.

Prethodno je Bajden najavio dodatnu vojnu pomoć Ukrajini u iznosu od 800 miliona dolara koja, između ostalog, obuhvata dronove, sisteme za protivvazdušnu odbranu Stinger, automatske puške, minobacače, municiju.

"Daćemo Ukrajini oružje da se bori i brani u teškim danima pred njom", rekao je Bajden, navodi Rojters.

Putin: Ukrajinci su sami krivi za sve

Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je u srijedu Ukrajinu da je odbila zahtjeve Moskve da povuče svoje trupe iz Donbasa.

"Želim ovo reći prvi put: na samom početku operacije u Donbasu, od kijevskih vlasti je, raznim kanalima, da bi se izbjeglo besmisleno krvoproliće, zatraženo da se ne upuštaju u neprijateljstva, već da jednostavno povuku svoje trupe iz Donbasa. Odbili su. Pa, to je njihova odluka", rekao je Putin.

Putin je izjavio i da prisutnost ruskih vojnika u blizini Kijeva nije povezana sa željom za okupacijom Ukrajine, nego da ima za cilj zaštititi stanovnike otcijepljenih regija Donjecka i Luganska u Donbasu, kao i demilitarizaciju i "denacifikaciju" zemlje.

Međunarodni sud pravde naložio Rusiji da obustavi vojne akcije

Međunarodni sud pravde, povodom tužbe Kijeva, naložio je Rusiji da obustavi vojne akcije u Ukrajini.

"Ruska Federacija mora odmah da obustavi vojne operacije koje je započela 24. februara 2022. na teritoriji Ukrajine", saopštile su sudije Međunarodnog suda pravde.

Takođe, sud je poručio da Rusija mora da obezbijedi i da druge snage, koje su pod njenom kontrolom ili imaju podršku Moskve, obustave vojne operacije.

Kijev u tužbi navodi da je lažna tvrdnja Rusije da je invaziju na Ukrajinu izvršila kako bi spriječila genocid i stoga je tražio da se utvrdi da Rusija nema pravnu osnovu da preduzima akciju u Ukrajini i protiv Ukrajine.

Ruski ambasador u Holandiji obavijestio je ranije sudije da "njegova vlada nema namjeru da učestvuje u usmenom postupku", a predstavnici Rusije nisu se pojavili na saslušanju 7. marta.

Iako su odluke suda obavezujuće, on nema direktna sredstva za njihovo sprovođenje i u rijetkim slučajevima države su ih u prošlosti ignorisale, navodi Rojters.

Zelenski je pozdravio ovu odluku.

"Ukrajina je odnijela potpunu pobjedu u svom predmetu protiv Rusije na Međunarodnom sudu pravde. MSP je naložio da se odmah zaustavi invazija. Naredba je, prema međunarodnom pravu, obavezujuća. Rusija mora odmah da se povinuje. Ignorisanje naredbe će još više izolovati Rusiju", poručio je Zelenski u objavi na Tviteru.

Zelenski pred Kongresom: Kijev ne odustaje

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otvorio je svoje obraćanje američkom Kongresu pohvalivši hrabrost ukrajinskog naroda i rekavši da se o sudbini njegove zemlje odlučuje upravo sada - usred ruske invazije.

Uoči svog obraćanja ispraćen je ovacijama američkih poslanika.

"Glavni grad Kijev je svaki dan pod raketnim i vazdušnim napadima ruskih trupa. Ali ne odustaje. Ukrajina je u najgorem ratu od Drugog svjetskog rata", rekao je Zelenski.

Pozvao je SAD da "učini više" za Ukrajinu.

"U najmračnijem vremenu za našu zemlju, pozivam vas da učinite više. Potrebni su novi paketi sankcija, stalno, svake sedmice, dok se ruski vojni mašinerija ne zaustavi", rekao je.

Zelenski je između ostalog rekao da bi SAD trebao sankcionisati sve ruske političare koji ostaju na svojim pozicijama i ne prekidaju veze s onima koji su protiv Ukrajine.

Zelenski se direktno obratio američkom predsjedniku Džozefu Bajdenu u svom govoru pred Kongresom, pozivajući ga da bude "vođa mira".

"Ne vidim smisla u životu ako ne može zaustaviti smrt. I ovo je moje glavno pitanje vođi naroda. Obraćam se predsjedniku Bajdenu: Vi ste vođa nacije, vaše velike nacije. Želim vam da budete vođa svijeta. Biti vođa svijeta znači biti vođa mira", rekao je Zelenski.

UN: Poginulo 726 civila, iz Ukrajine izbjeglo više od tri miliona ljudi

Ujedinjene nacije (UN) objavile su da je 726 civila poginulo u Ukrajini tokom ruskih napada, a ranjeno je 1.174.

Iz Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) navedeno je da je 3.063.095 izbjeglica, od kojih je više od polovine izbjeglo u Poljsku, napustilo Ukrajinu od 24. februara do 15. marta.

Najviše je izbjeglo u Poljsku i to 1.857.045, zatim u Rumuniju 467.703, Moldaviju 344.454, Mađarsku 272.943, Slovačku 220.977, Rusiju 155.841 i Bjelorusiju 1.816.

Navedeno je da je 96.000 ljudi prešlo u Rusiju iz oblasti Donjeck i Lugansk od 18. do 23. februara.

Prema podacima Visokog komesarijata UN-a za ljudska prava, najmanje 726 civila je poginulo, a 1.174 ranjena u rusko-ukrajinskom ratu u periodu između 24. februara i 15. marta.

Upozoreno je da bi broj poginulih i povrijeđenih civila mogao biti mnogo veći od zvaničnih brojki.

Putin: Nismo imali izbora

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da Rusija nije imala izbora, do da sprovede "specijalnu vojnu operaciju". Ističe da Rusija ne želi da okupira Ukrajinu.

Evo šta je još izjavio predsjednik Rusije.

Zelenski za dogovor i bezbjednosne garancije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da mirovni pregovori moraju da dovedu do fer dogovora za Ukrajinu koji će uključiti i bezbjednosne garancije kojim bi se zaštitile buduće prijetnje.

"Mi možemo i moramo danas da se borimo. Mi možemo i moramo da branimo našu državu, naš život, život Ukrajine. Mi možemo i moramo da ispregovaramo pravičan i fer mir, stvarne bezbjednosne garancije koje će funkcionisati", rekao je Zelenski u video-obraćanju.

(Rojters)

Ukrajinci predlažu: Neutralnost, ali sa bezbjednosnim garancijama

Model zakonsko obavezujućih bezbednosnih garancija, kojim bi grupa saveznika nudila zaštitu Ukrajini u slučaju napada u budućnosti, nalazi se na pregovaračkom stolu, rekao je ukrajinski pregoarač Mihailo Podoljak.

Komentarišući navode o neutralnosti Ukrajine po modelu Švedske ili Austrije, Podoljak je rekao da bi model mogao biti samo "ukrajinski".

Ukrajina zahtijeva posebnu verziju neutralnosti sa pravno verifikovanim bezbjednosnim garancijama, rekao je Podoljak.

(Unian, Rojters)

Održava se novi sastanak NATO

U Briselu je počeo novi sastanak ministara odbrane zemalja članica NATO. Sastanku prisustvuje i američki sekretar odbrane Lojd Ostin.

Podsjetimo, šef NATO Jens Stoltenberg najavio je juče da će alijansa učiniti radikalnu promjenu u svom stavu u Evropi zbog sukoba Rusije i Ukrajine.

Sastali se šef ruske i turske diplomatije

"Kompromis bi bila Ukrajina poput Austrije"

U Kremlju kažu da bi stvaranje demilitarizovane Ukrajine poput Austrije, sa sopstvenom vojskom, bilo smatrano kompromisom, prenosi RIA Novosti.

Kako Tas prenosi, protiv lidera "neprijateljskih zemalja" biće uvedene sankcije.

(Rojters)

Premijeri Slovenije, Poljske i Češke se bezbjedno vratili u Poljsku

Portparol poljske vlade rekao je da su poljska, češka i slovenačka delegacija bezbjedno stigle u Poljsku.

Premijeri ove tri zemlje juče su vozom stigli u Kijev u prvu posjetu stranih lidera Ukrajini otkako je Rusija otpočela vojnu operaciju.

"Neke od formulacija blizu dogovora"

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da mirovni pregovori sa Ukrajinom nisu laki, ali da bude nadu da će se do kompromisa doći.

"Naši pregovarači kažu da pregovori iz očiglednih razloga nisu laki. Uprkos tome, pstoji nada da ćemo doći do kompromisa", rekao je Lavrov u intervjuu za ruski kanal RBK.

Navodi da su "neke od formulacija sporazuma sa Ukrajinom blizu dogovora".

Lavrov je rekao i da je za Moskvu ključna bezbjednost ljudi na istoku Ukrajine i demilitarizacija, kao i da problem nije samo neutralnost Ukrajine.

"Važni su i korišćenje ruskog jezika i sloboda govora", poručio je Lavrov.

Ističe da je trenutna kriza značajan momenat, koji će odrediti kako će izgledati svjetski poredak.

Šef ruske diplomatije rekao je i da Moskva ne vidi da je Vašington pokazao zanimanje za rješavanje ukrajinskog konflikta.

(Rojters)

Pogođena zgrada u Kijevu, ima povrijeđenih

Stambena zgrada od 12 spratova u blizini centra Kijeva pogođena je tokom ruskog granatiranja u srijedu rano ujutru, izazvavši požare na nekoliko spratova, navodi se u saopštenju ukrajinske državne službe za vanredne situacije.

Zgrada u Ševčenkovskom okrugu nalazi se samo nekoliko kilometara od centra ukrajinske prijestonice. Prve informacije pokazuju da su dvije osobe povrijeđene u granatiranju. Spasioci su iz zgrade evakuisali 37 ljudi, navodi se u saopštenju. U napadu je oštećena i susjedna devetospratnica, dodaje se u saopštenju.

"Mariupolj je sada samo pakao"

Uslovi u Mariupolju su "nepodnošljivi" i "to je sada pakao", rekli su za Si-En-En stanovnici koji su pobjegli iz opkoljenog grada na jugoistoku Ukrajine, dok snimci dronova i satelitske fotografije pokazuju potpunu pustoš koju je izazvalo rusko bombardovanje.

Blinken: Saučešće ubijenim novinarima Foks njuza

Američki državni sekretar oglasio se povodom smrti novinara Foks njuza Pjera Zakrževskog (55), irskog državljanina, i Oleksandre Kuvšinove iz (24) iz Ukrajine. Poginuli su kod Kijeva.

"Zahvalan sam svima koji rizikuju svoje živote da bi pokazali svijetu šta se dešava u Ukrajini. Sjedinjene Države osuđuju kontinuirano nasilje Rusije, koja dovodi u opasnost bezbjednost novinara i drugih medijskih radnika u Ukrajini", rekao je Entoni Blinken.

U nedjelju je još jedan novinar i veteran ratne zone, Brent Reno, poginuo kada su ga ruske trupe upucale na kontrolnom punktu u Irpinu, nedaleko od Kijeva.