Luksemburg, Malta i Austrija imaju najpovoljniji javni prevoz u Evropi.
Slovenija i Ljubljana su među 30 zemalja, odnosno gradova na 14. mjestu, prema Greenpeaceovoj analizi srednje i istočne Evrope.
Greenpeace je pozvao zemlje da uvedu povoljne karte za javni prevoz, a Evropsku komisiju da to omogući.
"Svrha poziva je uvođenje jedinstvene klimatske karte koja bi vrijedila u cijeloj Evropi", poručuju iz Greenpeacea, napominjući da su istraživanja pokazala da je javni prevoz u mnogim zemljama preskup.
Pristupačan javni prevoz najbrži je način rješavanja krize troškova života i klimatske krize, ističu.
Na listi su iza tri najbolje zemlje bile Njemačka, Kipar, Španjolska, Švicarska, Mađarska, Holandija, Estonija, Češka, Belgija i Irska. Luksemburg je dobio svih mogućih 100 bodova, a ispred Slovenije koja je dobila 18 bodova. Bugarska je posljednja s nula bodova, a slijede Grčka i Hrvatska s po dva boda.
Među gradovima, Talin, Luksemburg i Valeta najbolje su prošli u pogledu pristupačnosti javnog prevoza, osvojivši sve moguće bodove. Slijede Prag, Bratislava, Madrid, Rim, Beč, Atina, Sofija, Nikozija, Varšava, Brisel i Ljubljana sa 79,8 bodova. Posljednja tri mjesta su Amsterdam, London i Dublin, koji su dobili 48, odnosno 40 i 36 bodova.
Prema analizi, Dublin, Pariz i Amsterdam su najskuplji gradovi u EU za javni prevoz, jer tamo cijena dugoročnih karata po punoj cijeni prelazi 2,25 evra po danu.
Izuzev Luksemburga, Talina i Valete, gdje je javni prevoz besplatan, trenutno su najjeftinije mjesečne ili godišnje karte u Pragu, Bratislavi, Rimu, Beču i privremeno u Madridu, budući da nakon korekcije nivoa cijena karte u tim mjestima koštaju 0,85 evra ili manje dnevno, navodi Greenpeace.
Karte za javni prevoz u EU oporezuju se u prosjeku 11 posto PDV-om, što je više od mnogih drugih osnovnih usluga i potrepština. Sedam članica EU trenutno oporezuje javni prevoz na isti način kao nakit ili luksuzne satove. Istovremeno je PDV na prekogranične avionske karte u EU jednak nuli, zbog čega je cijena prevoza koji zagađuje okolinu niska, a prevoz prihvatljiv za klimu ostaje skup, upozorila je organizacija.
Jednostavni i pristupačni sistemi prodaje karata trebali bi biti uspostavljeni širom Evrope. Uvođenje jednostavnih i pristupačnih cijena prevoza primjenjivih na sva sredstva javnog gradskog prijevoza pitanje je socijalne pravde i ključno je za smanjenje zavisnosti o fosilnim gorivima, poboljšanje kvaliteta okoline i borbu protiv klimatskih promjena. To je ujedno i najbrži mogući način da se situacija popravi, jer bi se to moglo postići u roku od nekoliko sedmica, naveli su.
"Klimatske karte za sve u EU mogle bi smanjiti emisije CO2 za 25 miliona tona, što je jednako svim emisijama u Latviji i Litvi. To bi se dogodilo kada bi se samo pet posto putovanja automobilom prebacilo na javni prevoz širom EU-a," ilustrirali su.
Za njihovo finansiranje, navode u organizaciji, postoje rješenja poput poreza na dobit firmi koje koriste fosilna goriva, poreza na kerozin ili uvođenje PDV-a na međunarodne avionske karte. Prelaskom na javni prijevoz smanjili bi se troškovi koje automobili uzrokuju nesrećama i negativnim uticajima na zdravlje i okolinu.
Stručnjak za saobraćaj za Greenpeaceovu kampanju "Mobilnost za sve" Herwig Schuster podsjetio je da milioni ljudi zavise o autobusima, tramvajima i vozovima kako bi došli na posao, u školu, sastali se sa svojim porodicama i prijateljima te učestvovali u društvu na održiv način.
"Vlade moraju uvesti jednostavne i pristupačne klimatske karte za javni prevoz, smanjiti troškove ljudi i smanjiti potrošnju nafte, što vodi naš planet u klimatsku katastrofu", rekao je.
(Anadolija)